Atlas (kartografija)

Atlas je zbirka geografskih karata. Obično je u obliku knjige s geografskim kartama, ali su danas sve češći atlasi u elektronskom obliku. Danas se često pojavljuju i tzv. enciklopedijski atlasi (atlasi koji uz geografske karte sadrže i razne podatke o svijetu i državama). Takve knjige često nose naslov atlas, iako se ne mogu smatrati atlasima ako većinu sadržaja ne čine geografske karte. Ime atlas mogu nositi i knjige iz drugih područja koje obiluju raznim slikovnim prikazima (npr. atlas anatomije).

Povijest

Atlas

Prvu knjigu koja sadrži geografske karte i koja bi se mogla smatrati atlasom je sastavio antički geograf Klaudije Ptolomej u Aleksandriji oko 150. godine nakon Krista. Taj atlas je doživio ponovno izdanje u Bologni 1477. godine. Jedan od samo nekoliko preostalih primjeraka tog atlasa se danas čuva u franjevačkom samostanu na Košljunu.

Prvi moderni atlas je sastavio belgijski geograf Abraham Ortelius 1570. godine. Nazvao ga je Theatrum Orbis Terrarum i sadržavao je 53 geografske karte koje su prikazivale cijeli tada poznati svijet. Ime atlas je uveo značajan belgijski geograf i kartograf Gerardus Mercator koji je izrađivao precizne karte svijeta i potaknuo Orteliusa na izradu atlasa, a prvi vlastiti atlas je izdao 1595. Prije se smatralo da je ime dao prema divu Atlasu iz grčke mitologije, ali se danas smatra da je ime dao prema mauretanskom kralju Atlasu.

Podjela

1. prema mediju

• tiskani atlas
• elektronički atlas

2. prema upotrebi

• školski atlas
• kućni atlas
• atlas za planiranje

3. prema obuhvatu

• atlas svijeta
• atlas kontinenata
• atlas država
• atlas gradova

4. prema temi koju obrađuje

• opći atlas (sadržava većinom fizičke karte)
• tematski atlas (posvećen je jednoj temi, npr. povijesni atlas, atlas prirode)