Povijest poljoprivrede: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. travnja 2009. u 09:54

Prije deset tisuća godina prvi su ratari počeli uzgajati usjeve i životinje za svoju prehranu. Prije toga su se nomadski lovci - skupljači plodova hranili bobicama, biljkama i divljim zvijerima na koje su nailazili na svojim putovanjima. Međutim, pojavom obrade zemljišta ljudi su mogli proizvesti potrebnu količinu hrane i trajno se naseliti na jednom mjestu i tako su se počele razvijati najstarije svjetske civilizacije u Mezopotamiji, Egiptu, Indiji i Kini. Metode obrađivanja zemljišta razvijale su se polako dok u 18. stoljeću takozvana agrarna revolucija nije dovela do radikalnih promjena. Tada se zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi.

Prvi stočari

Slika Milana Dvornića: Čoban (pastir) u opakliji okrenutoj za kišovito vrijeme

Prvi stočari su pripitomljavali divlje životinje, držali ih u krdima i koristili za meso, mlijeko, kožu i vunu. Za razliku od njih, nomadski stočari neprestano premještaju svoje životinje u potrazi za novim pašnjacima.

Neolitska revolucija

Nakon mlađeg kamenog doba, oko 8000 p.n.e. u neolitiku su ljudi u zapadnoj Aziji počeli uzgajati usjeve. Na taj način moglo se prehraniti 10 puta više ljudi nego lovom i skupljanjem plodova.

Navodnjavanje

Drevnim ratarima je za uzgoj usjeva bila potrebna voda. Rijeke i sustavi umjetnih kanala imali su presudnu ulogu u drevnim agrikulturnim civilizacijama Egipta, doline Inda i Kine.

Agrarna revolucija

Od 1750. niz velikih promjena najavio je eru moderne poljoprivrede. Ključne novine su bile uzgoj naveliko, intezivan uzgoj životinja i poboljšanje poljoprivrednih tehnika kao što je četverogodišnja izmjena kulture a sve su se najprije počele primjenjivati u Britaniji.

Selektivan uzgoj

Robert Bakewell (1725.-1795.), peti vojvoda od Bedforda (1765.-1802.), te ostali britanski uzgajivači tijekom agrarne revolucije na svojim su farmama i gazdinstvima primjenjivali selektivan uzgoj da bi razvili veće i zdravije životinje, primjerice goveda, koze, ovce i purane, s većim prinosom mesa i mlijeka. Kasniji su uzgajivači koristili taj isti sustav kod uzgoja životinja za određene namjene. Naprimjer, bik Camargue uzgajao se samo za borbe.

Izmjena kulture

Tijekom agrarne revolucije poljoprivednici su otkrili da ako na parceli iz godine u godinu izmjenjuju kulture kao što su repa, dijetelina, ječam i pšenica, neće morati zemlju ostavljati na ugaru. Korjenaste kulture, kao što je repa, obogaćuju tlo pa tako i kvalitetu sljedeće berbe.

Srednji vijek

Zemljoradnici u srednjovjekovnoj Europi dijelili su zemljište oko sela u tri polja. Svaka je obitelj u svakom polju imala njivu od 12 hektara. Svi su se prdržavali istog trogodišnjeg ciklusa obrade zemlje: svake godine jedno je polje bilo na ugaru (odmaralo se) kako bi se obnovile hranjive tvari u tlu, a na preostala dva uzgajao se ječam, zob, raž ili pšenicu.

Ograđeno tlo

Od početka 16. stoljeća engleski zemljoposjednici počeli su zajedničko zemljište ograđivati ogradama, rovovima ili živicama i pretvarati ga u privatno vlasništvo. Tako je kooperativna srednjovjekovna obrada zemlje prerasla u sustav privatnog vlasništva, a zemljovlasnici su donosili sve odluke o tome što će uzgajati.

Charles >> Turnip << Townshend

Jedan od preteča agrarne revolucije, vikont Townshend (1674.-1738.) napustio je sjajnu političku karijeru i posvetio se poljoprivredi. Popularizirao je četverogodišnju izmjenu usjeva i među prvima je počeo kao gnojivo koristiti smjesu gline i vapnenca. Unaprijedio je uzgoj repe, kao krmiva kojim se stoka hranila tijekom zime i po tom je dobio nadimak >>Turnip<< (Repa).

Zelena revolucija

Godina 1960-ih dogodila se zelena revolucija. Izumljene su mnoge visokorodne vrste radi povećenja proizvodnje pšenice i riže, osobito u gusto naseljenim zemljama kao što su Indija i Kina. Kritičari su tvrdili da takav proces uništava okoliš zbog prekomjerne uporabe umjetnih gnojiva i kocentriranja na samo nekoliko vrsta. U novije vrijeme poljoprivednici ponovo otkrivaju tradicionalne metode uzgoja i korištenje organskih gnojiva i pesticida.

Novi poljoprivredni strojevi

Strojevi kao što je vršalica, koju je 1786. konstruirao škotski izumitelj Andrew Meikle olakšali su ukupan rad i povećeli produktivnost. Vršalice, koje su odvajale zrno od slame, postale su učinkovitije nakon 1850. kad su radnici na farmama priključili parne strojeve koji su ih pokretali.

Vanjske poveznice

@@ Redak 40: / Redak 40: @@
 === Charles  >> Turnip << Townshend ===
-Jedan od preteča agrarne revolucije, '''''vikont Townshend''''' ([[1674.]]-[[1738.]]) napustio je sjajnu političku karijeru i posvetio se poljoprivredi. Popularizirao je četverogodišnju izmjenu usjeva i među prvima je počeo kao gnojivo koristiti smjesu [[glina|gline]] i [[vapnenac|vapnenca]]. Unaprijedio je uzgoj repe, kao [[krmivo|krmiva]] kojim se stoka hranila tijekom zime i po tom je dobio nadimak  >>Turnip<< (Repa).
+Jedan od preteča agrarne revolucije, '''''vikont Townshend''''' ([[1674.]]-[[1738.]]) napustio je sjajnu političku karijeru i posvetio se poljoprivredi. Popularizirao je četverogodišnju izmjenu usjeva i među prvima je počeo kao gnojivo koristiti smjesu [[glina (tlo)|gline]] i [[vapnenac|vapnenca]]. Unaprijedio je uzgoj repe, kao [[krmivo|krmiva]] kojim se stoka hranila tijekom zime i po tom je dobio nadimak  >>Turnip<< (Repa).
 == Zelena revolucija ==