Južni Slaveni: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 8. svibnja 2009. u 00:31

Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Polimlje u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori;
Bugari sa svojim pomuslimanjenim ogrankom Pomacima;
Crnogorski srbi u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
Goranci, u području Gore (Srbija), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
Hrvati u Hrvatskoj,velikim dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu i Srbije (Bačka (dijelovi Bunjevaca i Šokaca) i Srijem (Šokaca)), Janjevci,(Kosovo) koji su dobili ime po selu Janjevu, i manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (Gradišćanski Hrvati), Italiji (Moliški Hrvati) i Crnoj Gori (Bokelji).
Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši;
Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija, područje Koruške u Austriji i Furlanije-Julijske krajine u Italiji;
Srbi u Srbiji, velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, te dijelom u Hrvatskoj i nešto na Kosovu.

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice

Reference

¹ Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 *[[Bošnjaci]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Polimlje]] u [[Srbija|Srbiji]], sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]];
 *[[Bugari]] sa svojim pomuslimanjenim ogrankom [[Pomaci]]ma;
-*[[Crnogorci]] u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike [[Bukumiri|Bukumire]], [[Kriči|Kriče]] i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
+*[[Crnogorski srbi]] u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike [[Bukumiri|Bukumire]], [[Kriči|Kriče]] i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
 *[[Goranci (narod)|Goranci]], u području Gore (Srbija), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
 * [[Hrvati]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],velikim  dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu i Srbije ([[Bačka]] (dijelovi [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]]) i [[Srijem]] (Šokaca)), [[Janjevci]],([[Kosovo]])  koji su dobili ime po selu [[Janjevo|Janjevu]], i manjim enklavama u Rumunjskoj ([[Krašovani]]), Mađarskoj i Austriji ([[Gradišćanski Hrvati]]), Italiji ([[Moliški Hrvati]]) i Crnoj Gori ([[Bokelji (etnička grupa)|Bokelji]]).