Habsburške nasljedne zemlje: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
m Razdvojbe_za_Saska_za_značenje_Elektorat_Saska_(1356.-1806.,_dio_Sv._Rim._Car.) |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
*[[Lužica]] (Gornja i Donja) |
*[[Lužica]] (Gornja i Donja) |
||
Lužica je prešla pod vlast [[Saska|Saske]] već [[1635.]], a veći dio Šleske osvojila je [[Pruska]] između [[1740.]] i [[1742.]], te je, uz Češku i Moravsku, kao Habsburška nasljedna zemlja ostala samo [[Češka Šleska|Austrijska Šleska]]. |
Lužica je prešla pod vlast [[Elektorat Saska|Saske]] već [[1635.]], a veći dio Šleske osvojila je [[Pruska]] između [[1740.]] i [[1742.]], te je, uz Češku i Moravsku, kao Habsburška nasljedna zemlja ostala samo [[Češka Šleska|Austrijska Šleska]]. |
||
Ostala područja kojima se u različitim povijesnim razdobljima upravljalo izravno iz središta Monarhije nije se nazivalo nasljednim zemljama. [[1849.]] za sve zemlje kojima se upravlja iz [[Beč]]a bit će uveden naziv [[Krunske zemlje]], nakon [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] i stvaranja [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske Monarhije]], taj će se naslov koristiti za sve zemlje austrijskoga dijela Carstva, to jest sve one koje nisu pripadale [[zemlje Krune sv. Stjepana|Kruni svetoga Stjepana]]. |
Ostala područja kojima se u različitim povijesnim razdobljima upravljalo izravno iz središta Monarhije nije se nazivalo nasljednim zemljama. [[1849.]] za sve zemlje kojima se upravlja iz [[Beč]]a bit će uveden naziv [[Krunske zemlje]], nakon [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] i stvaranja [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske Monarhije]], taj će se naslov koristiti za sve zemlje austrijskoga dijela Carstva, to jest sve one koje nisu pripadale [[zemlje Krune sv. Stjepana|Kruni svetoga Stjepana]]. |
Inačica od 11. svibnja 2009. u 07:19
Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje(njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.
Među ove zemlje ubrajaju se:
- Gornja Austrija
- Donja Austrija
- Štajerska
- Koruška
- Kranjska
- Istra (premda je do 1797. veći dio pripadao Mletačkoj Republici)
- Goriška (od otprilike 1500.)
- Trst
- Tirol (do 1803. bez Južnog Tirola kojim je vladao biskup Trenta i Brixena)
- Vorarlberg koji je izvorno bio niz različitih pokrajina ujedinjen tek u 19. stoljeću
- Prednjoaustrijske zemlje (Vorlande), niz područja u jugozapadnoj Njemačkoj izgubljenih 1797. (Elzas je izgubljen još 1648.)
- Salzburg, tek nakon 1805.
Od 14. do 16. stoljeća Štajerska, Koruška i Kranjska zajedno su činile Unutarnju Austriju (njem. Innerösterreich).
Područja Burgundije koja je ženidbom zadobio car Maksimilijan I. nisu se ubrajala među nasljedne zemlje.
Od uvođenja tzv. „obnovljenog ustava“ u Češkom Kraljevstvu, među nasljedne zemlje obično se računaju i Zemlje Krune sv. Vaclava među Habsburške nasljedne zemlje. To su bile:
Lužica je prešla pod vlast Saske već 1635., a veći dio Šleske osvojila je Pruska između 1740. i 1742., te je, uz Češku i Moravsku, kao Habsburška nasljedna zemlja ostala samo Austrijska Šleska.
Ostala područja kojima se u različitim povijesnim razdobljima upravljalo izravno iz središta Monarhije nije se nazivalo nasljednim zemljama. 1849. za sve zemlje kojima se upravlja iz Beča bit će uveden naziv Krunske zemlje, nakon Austro-ugarske nagodbe i stvaranja Austro-ugarske Monarhije, taj će se naslov koristiti za sve zemlje austrijskoga dijela Carstva, to jest sve one koje nisu pripadale Kruni svetoga Stjepana.