Brela: razlika između inačica

Koordinate: 43°22′N 16°56′E / 43.37°N 16.93°E / 43.37; 16.93
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m slično
Nema sažetka uređivanja
Redak 5: Redak 5:
broj stanovnika = 1.771|
broj stanovnika = 1.771|
površina = 27,00|
površina = 27,00|
naselja = [[Brela (naselje)|Brela]], [[Gornja Brela]] |
naselja = '''Brela''', [[Gornja Brela]] |
načelnik = Ivica Carević ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])|
načelnik = Ivica Carević ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])|
poštanski broj = 21322|
poštanski broj = 21322|

Inačica od 14. svibnja 2009. u 19:59

Ovo je članak o općini Brela. Za naselje u sastavu općine pogledajte članak Brela (naselje).
Brela

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
NačelnikIvica Carević (HDZ)
NaseljaBrela, Gornja Brela
Površina[1]26,8 km2
Koordinate43°22′N 16°56′E / 43.37°N 16.93°E / 43.37; 16.93
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 626
– gustoća61 st./km2
Poštanski broj21322

Zemljovid

Brela na zemljovidu Hrvatske
Brela
Brela

Brela na zemljovidu Hrvatske

Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Brela su ime poznato u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.

Općinska naselja

U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.

Zemljopis

Mjesto Brela se nalazi na krajnjem zapadu Makarske rivijere, podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Od Splita su udaljena 45 km, a od Makarske 15 km, koliko je udaljen i ulaz na Autocestu A1 u općini Šestanovac.

Brela se sastoje od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.

Tri plaže u Brelima su nositelji prestižnog međunarodnog priznanja Plava zastava, i to plaža Dugi rat (Punta Rata) od 1999. godine, te plaže Berulia i Stomarica od 2004. godine. Plaža Dugi rat je 2004. svrstana među deset najljepših plaža na svijetu u izboru časopisa Forbes.

Gornja Brela (Brela Gornja) obuhvaćaju 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog središta udaljena su 7 km, koliko i od ulaza na autocestu A1 u Šestanovcu.

Povijest

  • Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune
  • U izvorima 15-17. st., pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle ("Mihovil iz sela Brehle", Turski dokumenti, Arhiv franjevačkog samostana u Makarskoj), Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia, Brehgli ("Brehgli Dolgni, Brehgli Gorgni...", V. Coronelli, Venezia, 1687.)
  • Do 16. st. u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alviza Moceniga
  • Koncem 16. st. strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", koncem 17. st. "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju
  • Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (=Podbrehalje)
  • Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.

Stanovništvo

Kamen Brela, prepoznatljiv simbol mjesta

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine općina Brela imala je 1.771 stanovnika, raspoređenih u dva naselja:

  • Brela - 1.618
  • Gornja Brela - 153

Nacionalni sastav 2001.

Uprava

Općinski načelnik je Ivica Carević iz redova Hrvatske demokratske zajednice, koja ujedno ima i većinu u devetoročlanom Općinskom vijeću. Predsjednik Općinskog vijeća je Viktor Puljak.

Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Brela Gornja je Toni Škrabić iz redova Nezavisne liste mladih.

Gospodarstvo

Breljanski ribari

Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).

Poznate osobe

  • biskup Nikola Bjanković, makarski biskup i prosvjetitelj
  • fra Aleksandar Ribičić, književnik, filozof i humanist
  • don Ante Soljanić, breljanski župnik i prosvjetitelj

Vidi još i

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brela
v • u
Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar • Imotski • Kaštela • Komiža • Makarska • Omiš • Sinj • Solin • Split • Stari Grad • Supetar • Trilj • Trogir • Vis • Vrgorac • Vrlika

Općine

Baška Voda • Bol • Brela • Cista Provo • Dicmo • Dugi Rat • Dugopolje • Gradac • Hrvace • Jelsa • Klis • Lećevica • Lokvičići • Lovreć • Marina • Milna • Muć • Nerežišća • Okrug • Otok • Podbablje • Podgora • Podstrana • Postira • Prgomet • Primorski Dolac • Proložac • Pučišća • Runovići • Seget • Selca • Sućuraj • Sutivan • Šestanovac • Šolta • Tučepi • Zadvarje • Zagvozd • Zmijavci

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Brela&oldid=1823300"