Željko Sabol: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Željko Sabol''' ([[Bjelovar]], [[26. studenog]] [[1941]]. - [[Zagreb]], [[5. rujna]] [[1991]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, tekstopisac i autor [[šansona]], likovni kritičar.
'''Željko Sabol''' ([[Bjelovar]], [[26. studenog]] [[1941]]. - [[Zagreb]], [[5. rujna]] [[1991]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, tekstopisac i autor [[šansona]], likovni kritičar.


U rodnom gradu završio je [[Popis gimnazija u Hrvatskoj|gimnaziju]], a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u [[1967]]. Bio je kustos Gradskog [[muzej]]a u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila "Rusan". Antologijsku pjesmu "Kad izgovorim tvoje ime", prvi put je objavio u "Hrvatskom tjedniku", [[1971]]., zatim u prvom broju "Rusana", glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u [[Čakovec|čakovečkom]] "Hrvatkom kolendaru", cjelokupna neprodana naklada je zabranjena, a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući [[Igor Mandić|Igoru Mandiću]] i [[Jure Kaštelan|Juri Kaštelanu]] obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum [[1975]]., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Objavio je više knjiga [[pjesma|pjesama]], polemika i kritika. Mnoge su njegove šansone uglazbljene. Bio je član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskog centra [[PEN]]-a. Izvršio je samoubojstvo [[1991]]., jer nije mogao podnijeti agresiju na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Na zgradi Gimnazije u Bjelovaru, [[Matica hrvatska]] postavila mu je spomen-ploču.
U rodnom gradu završio je [[Popis gimnazija u Hrvatskoj|gimnaziju]], a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u [[1967]]. Bio je kustos Gradskog [[muzej]]a u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila "Rusan". Antologijsku pjesmu "Kad izgovorim tvoje ime", prvi put je objavio u "Hrvatskom tjedniku", [[1971]]., zatim u prvom broju "Rusana", glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u [[Čakovec|čakovečkom]] "Hrvatkom kolendaru", cjelokupna neprodana naklada je zabranjena, a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući [[Igor Mandić|Igoru Mandiću]] i [[Jure Kaštelan|Juri Kaštelanu]] obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum [[1975]]., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Objavio je više knjiga [[pjesma|pjesama]], polemika i kritika. Mnoge su njegove šansone uglazbljene. Bio je član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskog centra [[PEN]]-a. Izvršio je samoubojstvo [[1991]]., jer nije mogao podnijeti agresiju na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Na zgradi Gimnazije u Bjelovaru, [[Matica hrvatska]] postavila mu je spomen-ploču. U rujnu 2008. godine na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru postavljena je skulptura Pjesnik pjesniku, autora Simonea Becka Mocennia posvećena Željku Sabolu.


{{GLAVNIRASPORED:Sabol, Željko}}
{{GLAVNIRASPORED:Sabol, Željko}}

Inačica od 14. svibnja 2009. u 21:55

Željko Sabol (Bjelovar, 26. studenog 1941. - Zagreb, 5. rujna 1991.), hrvatski književnik, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar.

U rodnom gradu završio je gimnaziju, a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. Bio je kustos Gradskog muzeja u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila "Rusan". Antologijsku pjesmu "Kad izgovorim tvoje ime", prvi put je objavio u "Hrvatskom tjedniku", 1971., zatim u prvom broju "Rusana", glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u čakovečkom "Hrvatkom kolendaru", cjelokupna neprodana naklada je zabranjena, a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući Igoru Mandiću i Juri Kaštelanu obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum 1975., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Objavio je više knjiga pjesama, polemika i kritika. Mnoge su njegove šansone uglazbljene. Bio je član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra PEN-a. Izvršio je samoubojstvo 1991., jer nije mogao podnijeti agresiju na Hrvatsku. Na zgradi Gimnazije u Bjelovaru, Matica hrvatska postavila mu je spomen-ploču. U rujnu 2008. godine na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru postavljena je skulptura Pjesnik pjesniku, autora Simonea Becka Mocennia posvećena Željku Sabolu.