Diglosija: razlika između inačica
m robot Mijenja: ar:ازدواجية لغوية |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 38: | Redak 38: | ||
[[wa:Mancî lingaedje]] |
[[wa:Mancî lingaedje]] |
||
[[zh:双层语言]] |
[[zh:双层语言]] |
||
Karakterističan fenomen dihotomne jezičke podvojenosti, naznačen terminom diglosija, Charles Ferguson je 1964. godine sociolingvistički definisao kao: relativno stabilnu jezičku situaciju u kojoj, pored osnovnih dijalekata jezika postoji i jedan jako različit, u visokom stepenu kodificiran nadređeni varijetet, medij velike i cijenjene pisane literature ili u ranijem periodu ili u nekoj jezičkoj zajednici, koji se uglavnom uči u okviru formalnog obrazovanja, a upotrebljava se najviše za svrhe pisane riječi i formalnog iskaza, ali ga nijedan sektor zajednice ne upotrebljava za običnu komunikaciju. |
|||
Interesantno je da Ferguson sve stavove o diglosiji izvodi na osnovu izučavanja i kompariranja četiri različite diglosijske situacije: u arapskom, švajcarskom njemačkom, grčkom i haićanskom kreolskom. On konstatuje da izvori diglosije mogu biti razni i da se ona može javiti u različitim jezičkim situacijama. Od navedena četiri definirana jezika, arapska diglosija doseže unazad dotle dokle i poznajemo arapski jezik. |
|||
Ferguson je simbolom H (high variety, tj. «visoki/viši varijetet») obilježio nadređeni varijetet, a simbolom L (low variety, tj. «niski/niži varijetet») – osnovni varijetet. |
Inačica od 24. svibnja 2009. u 18:30
Diglosija je jezična situacija u kojoj zajednica govornika upotrebljava paralelno dvije bitno različite varijante istoga jezika, ovisno o komunikacijskom kontekstu. Diglosija je pojava koja zahvaća čitavu zajednicu, dok je dvojezičnost (bilingvizam) individualna pojava.
Karakterističan fenomen dihotomne jezičke podvojenosti, naznačen terminom diglosija, Charles Ferguson je 1964. godine sociolingvistički definisao kao: relativno stabilnu jezičku situaciju u kojoj, pored osnovnih dijalekata jezika postoji i jedan jako različit, u visokom stepenu kodificiran nadređeni varijetet, medij velike i cijenjene pisane literature ili u ranijem periodu ili u nekoj jezičkoj zajednici, koji se uglavnom uči u okviru formalnog obrazovanja, a upotrebljava se najviše za svrhe pisane riječi i formalnog iskaza, ali ga nijedan sektor zajednice ne upotrebljava za običnu komunikaciju. Interesantno je da Ferguson sve stavove o diglosiji izvodi na osnovu izučavanja i kompariranja četiri različite diglosijske situacije: u arapskom, švajcarskom njemačkom, grčkom i haićanskom kreolskom. On konstatuje da izvori diglosije mogu biti razni i da se ona može javiti u različitim jezičkim situacijama. Od navedena četiri definirana jezika, arapska diglosija doseže unazad dotle dokle i poznajemo arapski jezik. Ferguson je simbolom H (high variety, tj. «visoki/viši varijetet») obilježio nadređeni varijetet, a simbolom L (low variety, tj. «niski/niži varijetet») – osnovni varijetet.