Mjeriteljstvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: he:מטרולוגיה |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
[[fi:Metrologia]] |
[[fi:Metrologia]] |
||
[[fr:Métrologie]] |
[[fr:Métrologie]] |
||
[[he:מטרולוגיה]] |
|||
[[hi:माप विद्या]] |
[[hi:माप विद्या]] |
||
[[hy:Չափագիտություն]] |
[[hy:Չափագիտություն]] |
Inačica od 26. svibnja 2009. u 17:05
Mjeriteljstvo ili metrologija je znanost o mjerenju, koja uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja fizikalnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem etalona fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjerila (mjernih instrumenata, uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi 18. stoljeće. Mjeriteljstvo je razvijeno do primijenjene znanosti. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri.
Dijeli se na:
Također, možemo ga promatrati zavisno o:
- fizičkoj veličini koju razmatra (mjeriteljstvo vremena, mjeriteljstvo dužine, temperature...);
- području primjene (mjeriteljstvo medicine, mjeriteljstvo astronomije, topografije...).
U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na kvantitetnom (količinskom) i kvalitetnom (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim djelatnostima, zbivanjima, stanjima i događajima. Mnoge su mjerne jedinice izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti osnovnim jedinicama. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i gospodarstva, po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca.