Branko Horvat: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
U Požegi je pohađao osnovnu i srednju školu (gimnaziju). Za vrijeme srednje škole odlazi u partizane.<br> |
U Požegi je pohađao osnovnu i srednju školu (gimnaziju). Za vrijeme srednje škole odlazi u partizane. Nakon rata studira ekonomiju koju je diplomirao 1952. godine. Prvi doktorat iz ekonomije stječe 1955. na temu naftne privrede a godine 1959 brani drugi doktorat u Manchesteru, na temu teorije planskog gospodarstva. Unatoč svim svojim sposobnostima, nije dobio mjesto na Fakultetu u Zagrebu sve do 1975. godine. Na istome je radio do 1992., kada mu zbog političkih okolnosti status predavača nije produljen.<br> |
||
Nakon rata studira ekonomiju koju je diplomirao 1952. godine.<br> |
|||
Prvi doktorat iz ekonomije stječe 1955. na temu naftne privrede.<br> |
|||
1959. brani drugi doktorat u Manchesteru, na temu teorije planskog gospodarstva.<br> |
|||
Unatoč svim svojim sposobnostima, nije dobio mjesto na Fakultetu u Zagrebu sve do 1975. godine. Na istome je radio do 1992., kada mu zbog političkih okolnosti status predavača nije produljen.<br> |
|||
Bio je gostom predavačem na velikom broju sveučilišta, instituta i inih znanstvenih ustanova diljem svijeta, na svim kontinentima, u državama različitih gospodarskih sustava i gospodarske snage, od SAD-a do Sudana. Njegovo znanje nije ostalo ograničeno na akademsko stakleno zvono; bio je savjetnikom vlada u više država diljem svijeta. |
Bio je gostom predavačem na velikom broju sveučilišta, instituta i inih znanstvenih ustanova diljem svijeta, na svim kontinentima, u državama različitih gospodarskih sustava i gospodarske snage, od SAD-a do Sudana. Njegovo znanje nije ostalo ograničeno na akademsko stakleno zvono; bio je savjetnikom vlada u više država diljem svijeta. |
||
| Redak 18: | Redak 14: | ||
Politički se angažirao pred raspad SFRJ, pokrenuvši [[UJDI]], a 1990-ih utemeljuje [[Socijaldemokratska unija|Socijalno-demokratsku uniju]]. |
Politički se angažirao pred raspad SFRJ, pokrenuvši [[UJDI]], a 1990-ih utemeljuje [[Socijaldemokratska unija|Socijalno-demokratsku uniju]]. |
||
Po njemu su ugledna ekonomska imena uvela izraz ''marksizam-horvatizam'' u ekonomsku teoriju. |
Po njemu su ugledna ekonomska imena uvela izraz ''marksizam-horvatizam'' u ekonomsku teoriju. Ekonomski teoretičari su ocijenili, da bi [[Joseph Schumpeter]], da je bio živ u Horvatovo vrijeme, sigurno ga stavio u svoja djela kao jedno od utjecajnih imena ekonomske teorije. |
||
Ekonomski teoretičari su ocijenili, da bi [[Joseph Schumpeter]], da je bio živ u Horvatovo vrijeme, sigurno ga stavio u svoja djela kao jedno od utjecajnih imena ekonomske teorije. |
|||
Horvat je snažno vjerovao u moć ekonomije i njenog obuzdavanja ponašanja u doba velikih nacionalnih previranja, iako su stvarne posljedice opovrgnule ta predviđanja. |
Horvat je snažno vjerovao u moć ekonomije i njenog obuzdavanja ponašanja u doba velikih nacionalnih previranja, iako su stvarne posljedice opovrgnule ta predviđanja. Stoga je njegovo zalaganje za Balkansku ekonomsku uniju za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku bilo doživljeno kao nesuvisle i mahnite izjave ostarjelog političara, što je rezultiralo njegovim izgurivanjem na političku marginu u Hrvatskoj. |
||
Stoga je njegovo zalaganje za Balkansku ekonomsku uniju za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku bilo doživljeno kao nesuvisle i mahnite izjave ostarjelog političara, što je rezultiralo njegovim izgurivanjem na političku marginu u Hrvatskoj. |
|||
== Djela == |
== Djela == |
||
Inačica od 3. lipnja 2009. u 21:54
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Branko Horvat (Petrinja, 24. srpnja 1928. – Zagreb, 18. prosinca 2003.) je bio hrvatski ekonomist, pedagog i političar.
Životopis
U Požegi je pohađao osnovnu i srednju školu (gimnaziju). Za vrijeme srednje škole odlazi u partizane. Nakon rata studira ekonomiju koju je diplomirao 1952. godine. Prvi doktorat iz ekonomije stječe 1955. na temu naftne privrede a godine 1959 brani drugi doktorat u Manchesteru, na temu teorije planskog gospodarstva. Unatoč svim svojim sposobnostima, nije dobio mjesto na Fakultetu u Zagrebu sve do 1975. godine. Na istome je radio do 1992., kada mu zbog političkih okolnosti status predavača nije produljen.
Bio je gostom predavačem na velikom broju sveučilišta, instituta i inih znanstvenih ustanova diljem svijeta, na svim kontinentima, u državama različitih gospodarskih sustava i gospodarske snage, od SAD-a do Sudana. Njegovo znanje nije ostalo ograničeno na akademsko stakleno zvono; bio je savjetnikom vlada u više država diljem svijeta.
Za svoju knjigu "Politička ekonomija socijalizma" dobio je nominaciju za Nobelovu nagradu od strane Američkog društva ekonomista. Kao zanimljivost valja navesti da mu ta knjiga zbog njena oštra nepodilazećeg stava socijalističkim sustavima nije bila izdana prvo u Jugoslaviji, nego je svoje prvo izdanje imala na engleskom jeziku. Ista je bila proglašena knjigom godine u SAD-u.
Poznat je kao ekonomski teoretičar, posebice u području radničkog samoupravljanja i "triju vidova demokracije".
Politički se angažirao pred raspad SFRJ, pokrenuvši UJDI, a 1990-ih utemeljuje Socijalno-demokratsku uniju.
Po njemu su ugledna ekonomska imena uvela izraz marksizam-horvatizam u ekonomsku teoriju. Ekonomski teoretičari su ocijenili, da bi Joseph Schumpeter, da je bio živ u Horvatovo vrijeme, sigurno ga stavio u svoja djela kao jedno od utjecajnih imena ekonomske teorije.
Horvat je snažno vjerovao u moć ekonomije i njenog obuzdavanja ponašanja u doba velikih nacionalnih previranja, iako su stvarne posljedice opovrgnule ta predviđanja. Stoga je njegovo zalaganje za Balkansku ekonomsku uniju za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku bilo doživljeno kao nesuvisle i mahnite izjave ostarjelog političara, što je rezultiralo njegovim izgurivanjem na političku marginu u Hrvatskoj.