Svarog: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
DirlBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: cu:Сварог
FelixBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: cu:Сварогъ
Redak 27: Redak 27:
[[bs:Svarog]]
[[bs:Svarog]]
[[cs:Svarog]]
[[cs:Svarog]]
[[cu:Сварог]]
[[cu:Сварогъ]]
[[da:Schwayxtix]]
[[da:Schwayxtix]]
[[de:Svarog]]
[[de:Svarog]]

Inačica od 4. lipnja 2009. u 02:08

Svarog (Poljski: Swaróg, Ćirilicom: Сварог, Lužičkosrpski jezik: Schwayxtix) je, u slavenskoj mitologiji, bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i zemlji, prvo božanstvo Sunca kod Slavena.

Etimologija

Korijen svar- indoeuropski Sunce + nastavak og (čert-og = dvorana, brl-og, vrtl-og). Prema tome Svarog znači mjesto Sunca, nebo, personificirano znači i samog boga neba, boga Sunca.

Prema nekim povjesničarima on ima dva sina: Daždbog ili Dabog bog sunca (prema Ipatskim kronikama, pod 1114.god.) i Svarožić. Svarog je povezivan s nebom, kovanjem željeza i vatrom. Uspoređuju ga s grčkim Uran om i Hefestom (božjim kovačem). Prema legendi Svarog je iskovao sunce i postavio ga na nebo.

Narodi i vjerovanja

U ruskoj predaji, najviši je bog bio Perun, ali u starije doba zvali su ga i Svarog i Daždbog. Poljaci, Ukrajinci, Hrvati i još neki prikarpatski narodi štovali su osobito Svaroga, kojeg su smatrali tvorcem neba i zemlje i praocem svih drugih bogova. Postojala su posebni sveti gajevi u kojima se štovalo ovog boga. U predaji istočnih Slavena, Svarog se spominje kao bog kovača (slično grčkom Hefestu)te njegovi sinovi Daždbog kao bog sunca i Svarožić kao bog vatre i ognjišta. Južni Slaveni štovali su Svaroga kao boga sunca, svjetlosti i vatre (topline).[1]

Običaji

Razni žetveni obredi održali su se sve do kraja srednjeg vijeka, a ponegdje i kasnije, pogotovo na selima u Poljskoj, Bugarskoj i Ukrajini. U nekim krajevima, seljaci bi pozdravljali rađanje dana dubokim naklonom i određenom molitvom, dok bi se drugdje bacao pregršt zrnja prema nebu. [1]

Vidi još:

Bilješke

Predložak:Reference

  1. a b Franjo Ledić: Mitologija Slavena; Tiskara Epoha, Zagreb, 1969.