Piapoco: razlika između inačica
Nova stranica: '''Piapoco''' (Piapoko, Dzaze, Tsase) /tsase =Tsase, "people of the toucan,"/ indijansko pleme porodice arawakan sa donjeg toka Vichade i pritoka i rijeka Meta i … |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Piapoco sami sebe nazivaju Dzaze (Tsese). Danas su gotovo potpuno akulturirani. Prihvatili su zapadnjačko odijevanje i [[španjolski]] kao prvi jezik. Danas se bave poljodjelstvom ([[manioka]], [[kukuruz]], [[banana]], [[riža]]), a drže i [[svinje]] i piliće <ref>[http://worldmap.org/maps/other/profiles/venezuela/VENEZUELA.pdf Missionary Atlas Project]</ref>. Vješti su u drvorezbarstvu (figurice životinja) <ref>[http://indian-cultures.com/Cultures/piapoco.html Piapoco]</ref> i izradi košara od vlakana biljaka curagua, cucurito, tirite, chiquichique i cumare <ref>[http://www.orinoco.org/apg/lopeopleindiv.asp?lang=en&people=tsase Tsase]</ref>. |
Piapoco sami sebe nazivaju Dzaze (Tsese). Danas su gotovo potpuno akulturirani. Prihvatili su zapadnjačko odijevanje i [[španjolski]] kao prvi jezik. Danas se bave poljodjelstvom ([[manioka]], [[kukuruz]], [[banana]], [[riža]]), a drže i [[svinje]] i piliće <ref>[http://worldmap.org/maps/other/profiles/venezuela/VENEZUELA.pdf Missionary Atlas Project]</ref>. Vješti su u drvorezbarstvu (figurice životinja) <ref>[http://indian-cultures.com/Cultures/piapoco.html Piapoco]</ref> i izradi košara od vlakana biljaka curagua, cucurito, tirite, chiquichique i cumare <ref>[http://www.orinoco.org/apg/lopeopleindiv.asp?lang=en&people=tsase Tsase]</ref>. |
||
Ženidba je egzogamna, i u nekim slučajevima |
Ženidba je egzogamna, i u nekim slučajevima poligamna, a tada prva žena ima više ovlasti od ostalih, ali nema mnogo sporova među njima. Najmlađoj ženi zapada i najteži posao, rad u polju, dok je starija zadužena za kućanstvo. |
||
U socijalnoj strukturi, nuklearna obitelj osnovna je jedinica šire, proširene |
U socijalnoj strukturi, nuklearna obitelj osnovna je jedinica šire, proširene [[obitelj]]i. Svaka proširena obitelj ima vlastitog poglavicu, a žene i djeca svake obitelji ovise o muževima i očevima. Podijeljeni su na pet patrilinearnih klanova koji svoje porijeklo imaju u petorici mitske braće. |
||
Sva svoja znanja o poljodjelstvu Piapoco zahvaljuju kulturnom heroju i stvoritelju [[Kúwai-Séiri]]. On ih je naučio tajnama sadnje manioke i kako od nje napraviti jestivu hranu. |
|||
Podijeljeni su na pet patrilinearnih klanova koji svoje porijeklo imaju u pet . |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
| Redak 13: | Redak 14: | ||
[[Kategorija:Arawakan]] |
[[Kategorija:Arawakan]] |
||
[[Kategorija:Indijanci, Venezuela]] |
[[Kategorija:Indijanci, Venezuela]] |
||
[[es:Wenaiwika]] |
|||
[[it:Piapoco]] |
|||
Inačica od 6. lipnja 2009. u 19:48
Piapoco (Piapoko, Dzaze, Tsase) /tsase =Tsase, "people of the toucan,"/ indijansko pleme porodice arawakan sa donjeg toka Vichade i pritoka i rijeka Meta i Guaviare u Kolumbiji i susjednom dijelu Venezuele, duž Orinoca u blizini San Fernando de Atapapa
Piapoco sami sebe nazivaju Dzaze (Tsese). Danas su gotovo potpuno akulturirani. Prihvatili su zapadnjačko odijevanje i španjolski kao prvi jezik. Danas se bave poljodjelstvom (manioka, kukuruz, banana, riža), a drže i svinje i piliće [1]. Vješti su u drvorezbarstvu (figurice životinja) [2] i izradi košara od vlakana biljaka curagua, cucurito, tirite, chiquichique i cumare [3].
Ženidba je egzogamna, i u nekim slučajevima poligamna, a tada prva žena ima više ovlasti od ostalih, ali nema mnogo sporova među njima. Najmlađoj ženi zapada i najteži posao, rad u polju, dok je starija zadužena za kućanstvo.
U socijalnoj strukturi, nuklearna obitelj osnovna je jedinica šire, proširene obitelji. Svaka proširena obitelj ima vlastitog poglavicu, a žene i djeca svake obitelji ovise o muževima i očevima. Podijeljeni su na pet patrilinearnih klanova koji svoje porijeklo imaju u petorici mitske braće.
Sva svoja znanja o poljodjelstvu Piapoco zahvaljuju kulturnom heroju i stvoritelju Kúwai-Séiri. On ih je naučio tajnama sadnje manioke i kako od nje napraviti jestivu hranu.