Terencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: gl:Terencio
m pravopis
Redak 7: Redak 7:
Jedna od Terencijevih poznatih citata glasi: "''Homo sum, humani nihil a me alienum puto''", ili "Ja sam čovjek, ništa što je ljudsko strano meni nije.", može se naći u komadu ''Heauton Timorumenos'' ili Samomučitelj.
Jedna od Terencijevih poznatih citata glasi: "''Homo sum, humani nihil a me alienum puto''", ili "Ja sam čovjek, ništa što je ljudsko strano meni nije.", može se naći u komadu ''Heauton Timorumenos'' ili Samomučitelj.


== Biografija ==
== Životopis ==
Terencije je bio sin bogate obitelji iz [[Kartaga|Kartage]] koja je bankrotirala i bio je prodan kao rob Terenciju, rimskom senatoru, koji ga je obrazovao i kasnije, impresioniran Terencijevim sposobnostima, oslobodio ga. Kao znak poštovanja Terencije je prihvatio ime patrona.
Terencije je bio sin bogate obitelji iz [[Kartaga|Kartage]] koja je bankrotirala i bio je prodan kao rob Terenciju, rimskom senatoru, koji ga je obrazovao i kasnije, impresioniran Terencijevim sposobnostima, oslobodio ga. Kao znak poštovanja Terencije je prihvatio ime patrona.



Inačica od 16. lipnja 2009. u 07:24

Publije Terencije Afer
Naslovna strana iz Colmanovog Terencija, 1765.

Publije Terencije Afer (lat. Publius Terentius Afer; Afer znači "Afrikanac") bio je rimski komediograf. Datum i mjesto rođenja su nepoznati (moguće mjesto rođenja je Kartaga, možda oko 184. ili 194. pr.Kr.). Komadi su mu počeli igrati oko 170.-160. pr.Kr.. Umro je mlad, s 25 (prema Svetonijevim tvrdnjama sa 35) godina, 159. pr.Kr. (Grčka?).

Napisao je šest drama koje su sve sačuvane. Usporedbe radi, od Terencijeva kolege Plauta sačuvana je 21 drama, a znamo za naslove oko stotinjak njih.

Jedna od Terencijevih poznatih citata glasi: "Homo sum, humani nihil a me alienum puto", ili "Ja sam čovjek, ništa što je ljudsko strano meni nije.", može se naći u komadu Heauton Timorumenos ili Samomučitelj.

Životopis

Terencije je bio sin bogate obitelji iz Kartage koja je bankrotirala i bio je prodan kao rob Terenciju, rimskom senatoru, koji ga je obrazovao i kasnije, impresioniran Terencijevim sposobnostima, oslobodio ga. Kao znak poštovanja Terencije je prihvatio ime patrona.

S 25 godina Terencije je napustio Rim i nikada se nije vratio. Neki antički izvori daju osnove za nagađanje da je umro na moru.

Djela

Terencjevih šest drama:

Terencijeve drame su iznimno duhovite, i dobro prikladne za čitanje kod modernih čitača, čak i bez podloge u klasičnoj kulturi.

Recepcija

Prva tiskana izdanja Terencija pojavile su se u Strasbourgu 1470.. Prva izvedba jedne od Terencijevih drama nakon antike (Andria) bila je u Firenci 1476..


Glazba

Glazbena fraza za jedan stih Terencijeve komedije Hecyra (glazba je pripisivana Terencijevu suradniku Flaku) jest sve što je ostalo od antičke rimske glazbe. Autentičnost ove fraze u novije je vrijeme, međutim, osporena.[nedostaje izvor]

Poveznice

Dodatne reference

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Terencije
Nedovršeni članak Terencije koji govori o književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.