Istočnoslavenski jezici: razlika između inačica
m robot Dodaje: os:Скæсæныславяйнаг æвзæгтæ |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]]. |
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]]. |
||
Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]]. Oko 500.000 [[Rusini|Rusina]] služi se rusinskim jezikom koji spada u podgrupu [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] sa svim svojim specifičnostima i kombinacijom istočnoslavenskog i zapadnoslavenskog jezika (nalikuje ukrajinsko-[[slovački jezik|slovačkom]] izričaju). Sva četiri jezika zajedno predstavljaju najbrojniju skupinu slavenskih jezika. |
|||
Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]] i [[Rusini]]. Oni su najbrojnija skupina slavenskih jezika. [[Ruski jezik]] je najrašireniji slavenski jezik, govori ga 148 000 000 ljudi. Većinski je u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]], od posve europskih zemalja. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik Ukrajine, ali je rašireniji ruski. Službenim ukrajinskim jezikom govori se većinom na selu, a u većim gradovima vlada ruski. Bjeloruski je jezik s ruskim službeni u Bjelorusiji, ali je rašireniji ruski. Posve raširen nije ni [[istočnorusinski jezik||rusinski jezik]]. |
|||
'''Ruski jezik:''' [[Ruski jezik]] je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani [[Bjelorusija|Bjelorusije]] uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana [[Ukrajina|Ukrajine]] također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina. |
|||
'''Ukrajinski jezik:''' Drugi po brojnosti slavenski jezik je [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik [[Ukrajina|Ukrajine]] i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine. |
|||
'''Suržik i Balačka:''' Ukrajinska suvremena estrada (zabavljači) više koristi [[ruski jezik]] (preko 50%) jer Rusija predstavlja tržište na koje Ukrajina često plasira svoje zabavne proizvode pa tako i glazbenu ili filmsku umjetnost. Također treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji razlikuju, također se koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom [[Suržik]]. Suržikom se koristi preko 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori svega 10% stanovništva. U zapadnoj [[Rusija|Rusiji]] se također koristi [[Balačka]]; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija. |
|||
'''Bjeloruski jezik:''' Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi [[bjeloruski jezik]], dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike. |
|||
=== Istočnoslavenski jezici === |
=== Istočnoslavenski jezici === |
||
Inačica od 17. lipnja 2009. u 14:23
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.
Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 500.000 Rusina služi se rusinskim jezikom koji spada u podgrupu ukrajinskog jezika sa svim svojim specifičnostima i kombinacijom istočnoslavenskog i zapadnoslavenskog jezika (nalikuje ukrajinsko-slovačkom izričaju). Sva četiri jezika zajedno predstavljaju najbrojniju skupinu slavenskih jezika.
Ruski jezik: Ruski jezik je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.
Ukrajinski jezik: Drugi po brojnosti slavenski jezik je ukrajinski, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
Suržik i Balačka: Ukrajinska suvremena estrada (zabavljači) više koristi ruski jezik (preko 50%) jer Rusija predstavlja tržište na koje Ukrajina često plasira svoje zabavne proizvode pa tako i glazbenu ili filmsku umjetnost. Također treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji razlikuju, također se koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi preko 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori svega 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.
Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.
Istočnoslavenski jezici
