Istočnoslavenski jezici: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]]. |
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]]. |
||
Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]]. Oko |
Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]]. Oko 55.000 [[Rusini|Rusina]] koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom. |
||
'''Ruski jezik:''' je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani [[Bjelorusija|Bjelorusije]] uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana [[Ukrajina|Ukrajine]] također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina. |
'''Ruski jezik:''' je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani [[Bjelorusija|Bjelorusije]] uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana [[Ukrajina|Ukrajine]] također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina. |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
'''Ukrajinski jezik:''' je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik [[Ukrajina|Ukrajine]] i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine. |
'''Ukrajinski jezik:''' je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik [[Ukrajina|Ukrajine]] i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine. |
||
Suržik i Balačka: Preko 50% ukrajinske estrade često koristi [[ruski jezik]] jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom [[Suržik]]. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj [[Rusija|Rusiji]] se također koristi [[Balačka]]; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija. |
|||
'''Rusinski jezik:''' Svojim specifikumom nalikuje [[slovački jezik|slovačko]]-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] razlikuje se od rusinskog jezika u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Rusinski jezik zakarpatske [[Ukrajina|Ukrajine]] uz jedva primjetne razlike naspram standarnog [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] smatra se ukrajinskim [[dijalekt]]om. |
|||
'''Bjeloruski jezik:''' Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi [[bjeloruski jezik]], dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike. |
'''Bjeloruski jezik:''' Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi [[bjeloruski jezik]], dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike. |
||
Redak 15: | Redak 17: | ||
*[[Ruski jezik]] |
*[[Ruski jezik]] |
||
*[[Balačka]] |
|||
*[[Ukrajinski jezik]] |
*[[Ukrajinski jezik]] |
||
*[[Bjeloruski jezik]] |
|||
*[[istočnorusinski jezik|Rusinski jezik]] |
*[[istočnorusinski jezik|Rusinski jezik]] |
||
*[[Suržik]] |
*[[Suržik]] |
||
*[[ |
*[[Balačka]] |
||
*[[Trasjanka]] |
*[[Trasjanka]] |
||
Inačica od 17. lipnja 2009. u 17:49
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.
Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 55.000 Rusina koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.
Ruski jezik: je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.
Ukrajinski jezik: je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
Suržik i Balačka: Preko 50% ukrajinske estrade često koristi ruski jezik jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.
Rusinski jezik: Svojim specifikumom nalikuje slovačko-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj razlikuje se od rusinskog jezika u Poljskoj i Ukrajini. Rusinski jezik zakarpatske Ukrajine uz jedva primjetne razlike naspram standarnog ukrajinskog jezika smatra se ukrajinskim dijalektom.
Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.
Istočnoslavenski jezici