Premisa: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 21: Redak 21:
[[Kategorija:Logika]]
[[Kategorija:Logika]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Pravo]]

Inačica od 18. lipnja 2009. u 01:02

Premisa predstavlja propoziciju ili pretpostavku, nešto što je naprijed istaknuto, (lat. praemittere - naprijed poslati) tj. barem jedan od dvaju ili više sudova iz kojih se izvodi konačni zaključak. Može se reći da je premisa sud od kojeg polazi postupak zaključivanja a više takvih sudova i onih do kojih se dolazi postupkom zaključivanja - konkluzija, sačinjavaju zaključak. Značenje premise u posrednom zaključku; gornja premisa - propositio maior ili donja premisa - premiso titulo.

Primjer:

Sokrat je smrtnik, jer svi ljudi su smrtnici.

Ovdje dolazimo do opće shvaćene tvrdnje da je Sokrat čovjek. Potpuno izraženo mišljenje je sljedeće:

Budući da "svi ljudi su smrtnici" i "Sokrat je čovjek", slijedi da "Sokrat je smrtnik".

U ovom primjeru prva dva nezavisna uvjeta ili odredbe; "svi ljudi su smrtnici" i "Sokrat je čovjek" predstavljaju premise, dok nastavak "Sokrat je smrtnik" predstavlja zaključak.


Etimološko značenje

Lat. Praemissa, Praemissus, Propositio, eng. Premisse, de. Prämisse, fr. Prémisse, io. Premiso, mk. Премиса, nl. Premisse, glagolsko značenje - "navesti prije nečeg", u smislu glagolskog oblika praemittere, od prae - prefiks pre ili pred + mittere - glagolski oblik od mitto što znači slati, emitirati, spojeno ima značenje - naprijed poslati.