Bitka kod Maratona: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kategorizacija
CrniBot2 (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravak poveznica pne u prkr
Redak 1: Redak 1:
'''Bitka kod Maratona''', [[490. p. n. e.]], je velika pobjeda [[Atena (polis)|Atene]] i [[Plateja|Plateje]] nad [[Perzija|Perzijom]] u toku [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].Održana je kod ravnice [[Marathon]].
'''Bitka kod Maratona''', [[490. pr. Kr.]], je velika pobjeda [[Atena (polis)|Atene]] i [[Plateja|Plateje]] nad [[Perzija|Perzijom]] u toku [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].Održana je kod ravnice [[Marathon]].


Atenjani su, saznavši za perzijski napad na [[Eretria|Eretriu]], skupili oko 9,000 ljudi, a u pomoć im je stiglo i 1,000 iz Plateje. Perzijanci su brodovima prebacili 25,000 pješaka i 1,000 konjanika. Kako Atena nije bila direktno ugrožena, Grci su odlučili sačekati i pomoć iz [[Sparta|Sparte]] koja im je bila obećana.
Atenjani su, saznavši za perzijski napad na [[Eretria|Eretriu]], skupili oko 9,000 ljudi, a u pomoć im je stiglo i 1,000 iz Plateje. Perzijanci su brodovima prebacili 25,000 pješaka i 1,000 konjanika. Kako Atena nije bila direktno ugrožena, Grci su odlučili sačekati i pomoć iz [[Sparta|Sparte]] koja im je bila obećana.

Inačica od 19. lipnja 2009. u 19:31

Bitka kod Maratona, 490. pr. Kr., je velika pobjeda Atene i Plateje nad Perzijom u toku Grčko-perzijskih ratova.Održana je kod ravnice Marathon.

Atenjani su, saznavši za perzijski napad na Eretriu, skupili oko 9,000 ljudi, a u pomoć im je stiglo i 1,000 iz Plateje. Perzijanci su brodovima prebacili 25,000 pješaka i 1,000 konjanika. Kako Atena nije bila direktno ugrožena, Grci su odlučili sačekati i pomoć iz Sparte koja im je bila obećana. Atenjani su nakon devet dana saznali da su Perzijanci zauzeli Eretriu. Time je Perzijancima put za Atenu bio otvoren i mogli su napasti u bilo kojem trenutku.

21. kolovoza Atenjani su odlučili prvi napasti. Miltijad je saznao da perzijska konjica nije u blizini i naredio napad. Grcima je zapovijedao Miltijad, a Perzijancima Darije I. i Artafern.

Većina perzijske pješadije bili su strijelci. Grčki plan je bio lagano napredovanje dok ne dođu u domet perzijskih strijelaca. Tada bi ubrzali prema Perzijancima i napali ih teškom pješadijom, hoplitima. Grci su u sredini imali samo četiri reda, umjesto uobičajenih osam, a krila su zadržala osam redova. Perzijanci su bili naoružani kratkim kopljima i kratkim mačevima, a Grci dugačkim kopljima. Perzijska prednost bili su luk i strijela te brojčana prednost. Međutim, Grci su imali teški oklop koji ih je dobro zaštitio.

Kako su Grci napredovali, krilo se probližavalo centru koji je bio izložen teškim protivničkim strijelama. Kada su se Grci približili, Perzijanci su isprva probili grčku sredinu i natjerali ih na uzmak. Grci na krilima opkolili su Perzijance i potpuno ih razbili. Kao rezultat toga Perzijanci su se dali u paničan bijeg. Grci su ih gonili sve do brodova.

Grčki gubitci bili su 192 čovjeka, a perzijski čak oko 6,000. Čak i ako su ti brojevi preuveličani, Grci su ostvarili veliku pobjedu.

Predložak:Link FA