Kičevo

Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova ) je grad na zapadu Republike Makedonije, smješten u kotlini na jugoistočnim padinama planine Bistra, između gradova Ohrida i Gostivara. Udaljen je od glavnog grada Skopja 112 km. Grad Kičevo je sjedište je istoimene Općine Kičevo (makedonski: Oпштина Кичево ).

Stanovništvo

Grad Kičevo ima 30 138 stanovnika. Nacionalni sastav stanovništva je slijedeći; Makedonci 15 031 stanovnika (54%), Albanci 9 202 stanovnika (31%), i Turci 2 406 stanovnika (8%) , popis iz 2002.

Povijest

Panorama Kičeva

Naselje se prvi put spominje pod imenom Uskana za vrijeme vladavine Perseusa, kralja Makedonaca( Treći makedonski rat 171. - 169. g. p.n.e.) , prvi ga pod nazivom Kičavis navodi bizantski car Bazilije II. - 1018., a slijedeći ga spominje Ohridski arhiepiskop Theofilakt u XI st. Po zauzeću grada i okolice od Otomanskog carstva, Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije. Spomenik na taj period je sat kula podignuta na brežuljku iznad grada zvana Kičevsko Kale. Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop Josif iz samostana Bogorodica Prečista (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu 1878. (vođa kojeg je postao Duko Tasev)^{[nedostaje izvor]}. 2. kolovoza, 1903. građani Kičeva uzeli su učešća u Ilindenskom ustanku.^{[nedostaje izvor]} 1919. Kičevo je podpalo pod vlast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za II. svjetskog rata, Kičevo je zaposjela Italija, 11. rujna, 1943., Kičevo je bio prvi slobodni grad u Makedoniji.

Spomenici

Samostan Sv. Bogorodica Prečista pored Kičeva, lijepi je primjer srednjovjekovne bizantske arhitekture, nekoć je bio znan kao Krninski samostan. značajan je i samostan Sv. Gorgija koji se također nalazi nedaleko grada.

Vanjske poveznice

• Službene stranice općine Kičevo
• Kičevo blog
• Samostan Sv. Bogorodice Prečiste