Fonetika

Jezikoslovlje‎

Jezične razine

Fonetika ¤ Fonologija ¤ Morfologija ¤ Sintaksa ¤ Semantika ¤ Leksikologija ¤ Stilistika

Jezikoslovne discipline

Primijenjeno jezikoslovlje

Usvajanje jezika

Psiholingvistika

Tipološko jezikoslovlje

Flektivni jezici ¤ Aglutinativni jezici ¤ Izolirajući jezici ¤ Sintetički jezici ¤ Polisintetski jezici

Genetsko jezikoslovlje

Dijalektologija ¤ Poredbeno-povijesno jezikoslovlje

Sociolingvistika

Lingvistička antropologija

Generativna lingvistika

Kognitivna lingvistika

Računarska lingvistika

Deskriptivna lingvistika

Poredbeno jezikoslovlje

Leksikologija

Etimologija

Korpusna lingvistika

teorijsko jezikoslovlje

empirijsko jezikoslovlje

opće jezikoslovlje

računsko jezikoslovlje

Povijest jezikoslovlja

Popis jezikoslovaca

Neriješeni problemi

Aktivna i pasivna mjesta artikulacije:
1, 2: usne
3: zubi
4: desni (alveole)
6: prednji dio tvrdoga nepca
7: tvrdo nepce (palatum)
8: meko nepce (velum)
9: resica (uvula)
10: ždrijelo
11: grkljan
13: korijen jezika
14: stražnji dio leđa jezika
15: srednji dio leđa jezika
16: prednji dio jezika
17: vrh jezika

Fonetika (od grč. phōnētikós: glasovni ) ili glasoslovlje jezikoslovna znanstvena je disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Fonetika se može podijeliti na:

• artikulacijsku fonetiku
• akustičku fonetiku
• perceptivnu ili auditivnu fonetiku

Artikulacijska fonetika

Artikulacijska fonetika proučava djelovanje artikulacijskih organa tj. govornog prolaza. Pri proizvodnji govornih glasova razlikuju se mjesto i način izgovora. Stoga su za opis glasova uspostavljena tri kriterija: zvučnost, način artikulacije i mjesto artikulacije.

Akustička fonetika

Akustička fonetika proučava akustičke osobine glasova i govora. U glavne osobine govornih zvukova ubrajaju se: amplituda, frekvencija, trajanje i spektar.

Perceptivna fonetika

Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora.

Primjeri:

• amplituda se percipira kao glasnoća
• frekvencija se percipira kao visina tona
• trajanje se percipira kao duljina glasa

Fonetska transkripcija

Govorni glasovi bilježe se pomoću fonetske transkripcije. Budući da slovopis i pravopis nisu prikladni za potpun prikaz izgovora fonetičari rabe specijalne sustave fonetskih simbola (npr. međunarodnu fonetsku abecedu).

Uobičajeno je označiti fonetsku transkripciju uglatim zagradama [ ].

Literatura

• Juraj Bakran: Zvučna slika hrvatskoga govora. Ibis grafika, Zagreb, 1996. ISBN 953-96577-2-5
• Ivo Škarić: Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: S. Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1

Vanjske poveznice

• Govor - Časopis za fonetiku

Nedovršeni članak Fonetika koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.