Clinton Joseph Davisson: razlika između inačica
m Clinton Davisson premješteno na Clinton Joseph Davisson |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
==Biografija== |
==Biografija== |
||
Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] godine i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na Princetonu, a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece. |
Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] godine i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na Princetonu, a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', Columbia University Press, New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{cite web | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref> |
||
Davisson vrlo brzo dobiva posao na [[Institut Carnegie|Tehnološkom institutu Carnegie]], no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu. U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]] |
Davisson vrlo brzo dobiva posao na [[Institut Carnegie|Tehnološkom institutu Carnegie]], no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]] |
||
Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio eksperimentalno izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov eksperiment]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[difrakcija|difrakcije]] karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] godine. |
Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio eksperimentalno izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov eksperiment]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[difrakcija|difrakcije]] karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] godine. |
||
Davisson je preminuo [[1. veljače]] [[1958.]] u mjestu {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}. |
Davisson je preminuo [[1. veljače]] [[1958.]] u mjestu {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}. |
||
==Izvori== |
|||
{{reflist}} |
|||
{{Nobelova nagrada za fiziku}} |
{{Nobelova nagrada za fiziku}} |
Inačica od 2. srpnja 2009. u 15:56
Clinton Joseph Davisson | |
Rođenje | 22. listopada 1881. Bloomington, Illinois, SAD |
---|---|
Smrt | 1. veljače 1958. Charlottesville, Virginia, SAD |
Državljanstvo | Američko |
Polje | fizika |
Institucija | Sveučilušte Princeton Institut Carnegie Bell Labs |
Alma mater | Sveučilušte Princeton Sveučilište u Chicagu |
Akademski mentor | Owen Willans Richardson |
Poznat po | difrakcija elektrona |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku 1937. Nagrada Comstock 1928. Medalja Elliott Cresson 1931. |
Portal o životopisima |
Clinton Joseph Davison (Bloomington, Illinois, 22. listopada 1881. - Charlottesville, Virginia, 1. veljače 1958.), američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. Davisson je nagradu podijelio sa Britanceom Georgeom Pagetom Thomsonom koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu difrakcije elektrona.
Biografija
Clinton Joseph Davison je rođen 22. listopada 1881. u mjestu Bloomington, Illinois. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi 1902. godine i dobio školarinu za studij na Sveučilište u Chicagu. Godine 1905. prelazi na Sveučilište Princeton po preporuci Roberta Andrewsa Millikana. Iako zaposlen na Princetonu, 1908. završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s Owenom Willansom Richardsonom, britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine 1911. doktorirao je na Princetonu, a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.[1][2]
Davisson vrlo brzo dobiva posao na Tehnološkom institutu Carnegie, no 1917. odlazi na dopust kako bi radio u Inženjerskom odjelu Bell Labsa. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.[1] U Bell Labsu je radio do umirovljenja 1946., no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do 1954.
Godine 1924., francuski fizičar i Nobelovac Louis de Broglie postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je 1927., dok je radio u Bell Labsu, zajedno s Lesterom Germerom uspio eksperimentalno izvesti difrakciju elektrona na površini kristala nikla. Taj slavni Davisson-Germerov eksperiment potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava difrakcije karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac George Paget Thomson je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1937. godine.
Davisson je preminuo 1. veljače 1958. u mjestu Charlottesville, Virginia.
Izvori
- ↑ a b Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu Biographical Memoirs, Vol. XXXVI, Columbia University Press, New York, 1962., str. 52-79.
- ↑ Nobel Foundation. 1937. Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937. Les Prix Nobel. Pristupljeno 2007 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=
(pomoć)