Sinotibetski narodi: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m tipo
Redak 2: Redak 2:
[[Tibetki]] i [[burmanski]] jedini su [[tibetsko-burmanski jezici]] sa dugom pisanom tradicijom.
[[Tibetki]] i [[burmanski]] jedini su [[tibetsko-burmanski jezici]] sa dugom pisanom tradicijom.


Unutar [[Han]] nacionalnoszti razlikuje se više skupina koje se razlikuju po jeziku a dio su hanske nacionalnosti. među ovima su [[Min Zhong]], [[Hakka]], [[Min Dong]], [[Pu-Xian]], [[Xiang]] i drugi. Najbrojniji su Han Kinezi koji govore mandarinski i čiji broj prelazi 800,000,000 govornika uključujući i kojih 20,000,000 [[Huej]]a. Han Kinezi su najbrojniji narod na zemlji.
Unutar [[Han]] nacionalnosti razlikuje se više skupina koje se razlikuju po jeziku a dio su hanske nacionalnosti. Među ovima su [[Min Zhong]], [[Hakka]], [[Min Dong]], [[Pu-Xian]], [[Xiang]] i drugi. Najbrojniji su Han Kinezi koji govore mandarinski i čiji broj prelazi 800,000,000 govornika uključujući i kojih 20,000,000 [[Huej]]a. Han Kinezi su najbrojniji narod na zemlji.


Druga velika grana su tibetsko-burmanski narodi sa brojnim jezičnim podskupinama: lolo-burmanska, kuki-čin-naga, karen, himalajska, bai, Jingpho-Konyak-Bodo, nung, zapadni bodo, tujia, tangut-qiang, sjevernoasamski (deng i tani), mru, mikir i meithei.
Druga velika grana su tibetsko-burmanski narodi sa brojnim jezičnim podskupinama: lolo-burmanska, kuki-čin-naga, karen, himalajska, bai, Jingpho-Konyak-Bodo, nung, zapadni bodo, tujia, tangut-qiang, sjevernoasamski (deng i tani), mru, mikir i meithei.

Inačica od 7. srpnja 2009. u 15:42

Sinotibetski narodi (Kinesko-tibetski narodi), velika etnolingvistička porodica raspršena po velikim predjelima Kine, Nepala, Indije, Burme, Bangladeša, Tajlanda i Butana. Sinotibetska porodica dijeli se na dvije glavne grane (sa 403 jezika), kinesku sa 14 jezika i tibetsko-burmansku sa 389 jezika, a ponekad joj pridodaju i tajsku iz Kine i Vijetnama sa 76 jezika. Tibetki i burmanski jedini su tibetsko-burmanski jezici sa dugom pisanom tradicijom.

Unutar Han nacionalnosti razlikuje se više skupina koje se razlikuju po jeziku a dio su hanske nacionalnosti. Među ovima su Min Zhong, Hakka, Min Dong, Pu-Xian, Xiang i drugi. Najbrojniji su Han Kinezi koji govore mandarinski i čiji broj prelazi 800,000,000 govornika uključujući i kojih 20,000,000 Hueja. Han Kinezi su najbrojniji narod na zemlji.

Druga velika grana su tibetsko-burmanski narodi sa brojnim jezičnim podskupinama: lolo-burmanska, kuki-čin-naga, karen, himalajska, bai, Jingpho-Konyak-Bodo, nung, zapadni bodo, tujia, tangut-qiang, sjevernoasamski (deng i tani), mru, mikir i meithei.