Đakovačka katedrala: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
'''Đakovačka katedrala''' [[Sveti Petar|Svetog Petra]] u [[Romanika|neoromaničkom]] stilu stolna je crkva [[Đakovačka i Srijemska biskupija|Đakovačko-srijemske biskupije]].
'''Đakovačka katedrala''' [[Sveti Petar|Svetog Petra]] u [[Romanika|neoromaničkom]] stilu stolna je crkva [[Đakovačka i Srijemska biskupija|Đakovačko-srijemske biskupije]].


Dao ju je sagraditi [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]], građena je od [[1866]]. do [[1882]]. godine po nacrtima [[beč]]kih arhitekata Karla Roesnera i Fridricha von Schmidta. Razlikuje se većine ostalih crkvenih građevina po tome što nije sagrađena od kamena, nego je sva u crvenoj opeci. U kripti katedrale je grobnica biskupa Strossmayera.
Dao ju je sagraditi [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]], građena je od [[1866]]. do [[1882]]. godine po nacrtima [[beč]]kih arhitekata Karla Roesnera i Fridricha von Schmidta. Između 1876. i 1882., pa i kasnije, na izradi projekata za opremu đakovačke katedrale Schmidtu će pomagati arhitekt [[Hermann Bollé]]. Oslikavanje katedrale Strossmayer je namjeravao povjeriti njemačkom nazarenskom slikaru Johannu Friedrichu Overbecku, no on je prije smrti uspio izraditi samo kartone za freske po kojima će tek djelomično oslik biti relaiziran. Oslikavanje katedrale izveli su otac i sin Alexander Maximilian i Lodovico Seitz, sljedbenici nazarenskih slikara iz Rima. Hrvatski kipari [[Vatroslav Doneganija]] i [[Ivan Rendić]] autori su najvećeg dijela skulptura na oltarima te reljefa u katedrali.
U kripti katedrale je grobnica biskupa Strossmayera.

== Izvori ==
1. Cepelić, Milko; Pavić, Matija, Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-đakovački i srijemski, God. 1850-1900, Tisak dioničke tiskare, Zagreb, 1900 - 1904.
2. Damjanović, Dragan, Prvi projekt Karla Rösnera za katedralu u Đakovu iz 1854. godine, "Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", br. 15 (2007), 1 (33), Zagreb, 2007., str. 2 – 25.[http://hrcak.srce.hr/file/22712]
3. Damjanović, Dragan, Projekti za izgradnju đakovačke katedrale s kraja 18. i iz prve polovine 19. stoljeća, "Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti", br. 50., Zagreb, 2007., str. 141 – 156.
4. Damjanović, Dragan, Stilsko rješenje izvedbenih projekata Karla Rösnera za katedralu u Đakovu iz 1865. i 1867. godine, "Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", br. 16 (2008), 1 (35), Zagreb, 2008., str. 48 – 63.[http://hrcak.srce.hr/file/43742]
5. Damjanović, Dragan, Arhitekt Josip Vancaš i katedrala s biskupskim sklopom u Đakovu, "Scrinia Slavonica, Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest", sv. 8 (2008), Slavonski Brod, 2008., str. 174 – 188.
6. Damjanović, Dragan, Srednjovjekovno-barokna đakovačka katedrala i njezina sudbina, "Radovi - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", Zagreb, 2008., br. 40., str. 151 – 173.
7. Damjanović, Dragan, Vatroslav Donegani, voditelj gradnje i kipar đakovačke katedrale, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 24., Zagreb – Osijek, 2008., str. 7 – 35.[http://hrcak.srce.hr/file/54006]
8. Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258. [http://hrcak.srce.hr/file/28632]
9. Damjanović, Dragan, Iso Kršnjavi i opremanje đakovačke katedrale, "Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", br. 26., Zagreb, 2008., str. 195 – 219. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53514]
10. Damjanović, Dragan, Friedrich Schmidt i arhitektura đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 32., Zagreb, 2008., str. 251 – 268.






Inačica od 9. srpnja 2009. u 16:26

Đakovačka katedrala

Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-srijemske biskupije.

Dao ju je sagraditi biskup Josip Juraj Strossmayer, građena je od 1866. do 1882. godine po nacrtima bečkih arhitekata Karla Roesnera i Fridricha von Schmidta. Između 1876. i 1882., pa i kasnije, na izradi projekata za opremu đakovačke katedrale Schmidtu će pomagati arhitekt Hermann Bollé. Oslikavanje katedrale Strossmayer je namjeravao povjeriti njemačkom nazarenskom slikaru Johannu Friedrichu Overbecku, no on je prije smrti uspio izraditi samo kartone za freske po kojima će tek djelomično oslik biti relaiziran. Oslikavanje katedrale izveli su otac i sin Alexander Maximilian i Lodovico Seitz, sljedbenici nazarenskih slikara iz Rima. Hrvatski kipari Vatroslav Doneganija i Ivan Rendić autori su najvećeg dijela skulptura na oltarima te reljefa u katedrali. U kripti katedrale je grobnica biskupa Strossmayera.

Izvori

1. Cepelić, Milko; Pavić, Matija, Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-đakovački i srijemski, God. 1850-1900, Tisak dioničke tiskare, Zagreb, 1900 - 1904. 2. Damjanović, Dragan, Prvi projekt Karla Rösnera za katedralu u Đakovu iz 1854. godine, "Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", br. 15 (2007), 1 (33), Zagreb, 2007., str. 2 – 25.[1] 3. Damjanović, Dragan, Projekti za izgradnju đakovačke katedrale s kraja 18. i iz prve polovine 19. stoljeća, "Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti", br. 50., Zagreb, 2007., str. 141 – 156. 4. Damjanović, Dragan, Stilsko rješenje izvedbenih projekata Karla Rösnera za katedralu u Đakovu iz 1865. i 1867. godine, "Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", br. 16 (2008), 1 (35), Zagreb, 2008., str. 48 – 63.[2] 5. Damjanović, Dragan, Arhitekt Josip Vancaš i katedrala s biskupskim sklopom u Đakovu, "Scrinia Slavonica, Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest", sv. 8 (2008), Slavonski Brod, 2008., str. 174 – 188. 6. Damjanović, Dragan, Srednjovjekovno-barokna đakovačka katedrala i njezina sudbina, "Radovi - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", Zagreb, 2008., br. 40., str. 151 – 173. 7. Damjanović, Dragan, Vatroslav Donegani, voditelj gradnje i kipar đakovačke katedrale, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 24., Zagreb – Osijek, 2008., str. 7 – 35.[3] 8. Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258. [4] 9. Damjanović, Dragan, Iso Kršnjavi i opremanje đakovačke katedrale, "Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", br. 26., Zagreb, 2008., str. 195 – 219. [5] 10. Damjanović, Dragan, Friedrich Schmidt i arhitektura đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 32., Zagreb, 2008., str. 251 – 268.


Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Đakovačka katedrala
Nedovršeni članak Đakovačka katedrala koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.