Shizofrenija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
piece of shit s FB-a
Redak 4: Redak 4:
}}
}}


'''Paranoidno-falusoidna shizofrenija''' je [[psihijatrija|psihijatrijski]] poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje.
'''Shizofrenija''' je [[psihijatrija|psihijatrijski]] poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje.


Pojam shizofrenija dolazi od [[Grčki jezik|grč.]] σχίζω (schizo, podijeliti) i φρενός (phrenos, razum, duša) i možemo ga prevesti kao podijeljeni razum.
Pojam shizofrenija dolazi od [[Grčki jezik|grč.]] σχίζω (schizo, podijeliti) i φρενός (phrenos, razum, duša) i možemo ga prevesti kao podijeljeni razum.


Prvim znakom shizofrenije smatra se dijeljenje osnovne strukture razmišljanja i spoznavanja, te nemogućnost razlikovanja unutarnjih od vanjskih iskustava. Ljudi oboljeli od shizofrenije mogu se tužiti da doživljavaju halucinacije, (ili se može vidjeti da reagiraju na njih), odnosno mogu izražavati stavove koji nemaju veze s realnošću. Društvena ili radna nesposobnost uz niz drugih simptoma, i nedostatak vidljivog organskog uzroka simptoma može potvrditi dijagnozu. Istraživanja nam otkrivaju da biološki i društvenokulturni faktori utiču na pojavu bolesti, dok novija istraživanja otkrivaju biokemijske i genske uzročnike neurobiologije mozga.
Prvim znakom shizofrenije smatra se dijeljenje osnovne strukture razmišljanja i spoznavanja, te nemogućnost razlikovanja unutarnjih od vanjskih iskustava. Ljudi oboljeli od shizofrenije mogu se tužiti da doživljavaju halucinacije (ili se može vidjeti da reagiraju na njih), odnosno mogu izražavati stavove koji nemaju veze s realnošću. Društvena ili radna nesposobnost uz niz drugih simptoma, i nedostatak vidljivog organskog uzroka simptoma može potvrditi dijagnozu. Istraživanja nam otkrivaju da biološki i društvenokulturni faktori utiču na pojavu bolesti, dok novija istraživanja otkrivaju biokemijske i genske uzročnike neurobiologije mozga.


Status shizofrenije nekima je dvojben, koji ističu manjak objektivnosti prilikom dijagnosticiranja bolesti. Trenutno ne postoji objektivan biološki test za shizofreniju, dijagnoza se bazira na iskazu pacijenta kombiniranom s opažanjima psihijatra, odnosno druge odgovorne osobe.
Status shizofrenije nekima je dvojben, koji ističu manjak objektivnosti prilikom dijagnosticiranja bolesti. Trenutno ne postoji objektivan biološki test za shizofreniju, dijagnoza se bazira na iskazu pacijenta kombiniranom s opažanjima psihijatra, odnosno druge odgovorne osobe.

Inačica od 15. srpnja 2009. u 13:57

Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10-CM F20, F20.9 Uredi na Wikipodatcima
MeSH D012559 Uredi na Wikipodatcima

Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje.

Pojam shizofrenija dolazi od grč. σχίζω (schizo, podijeliti) i φρενός (phrenos, razum, duša) i možemo ga prevesti kao podijeljeni razum.

Prvim znakom shizofrenije smatra se dijeljenje osnovne strukture razmišljanja i spoznavanja, te nemogućnost razlikovanja unutarnjih od vanjskih iskustava. Ljudi oboljeli od shizofrenije mogu se tužiti da doživljavaju halucinacije (ili se može vidjeti da reagiraju na njih), odnosno mogu izražavati stavove koji nemaju veze s realnošću. Društvena ili radna nesposobnost uz niz drugih simptoma, i nedostatak vidljivog organskog uzroka simptoma može potvrditi dijagnozu. Istraživanja nam otkrivaju da biološki i društvenokulturni faktori utiču na pojavu bolesti, dok novija istraživanja otkrivaju biokemijske i genske uzročnike neurobiologije mozga.

Status shizofrenije nekima je dvojben, koji ističu manjak objektivnosti prilikom dijagnosticiranja bolesti. Trenutno ne postoji objektivan biološki test za shizofreniju, dijagnoza se bazira na iskazu pacijenta kombiniranom s opažanjima psihijatra, odnosno druge odgovorne osobe.

Unatoč svom imenu, shizofrenija ne uključuje poremećaj podijeljene osobnosti, i ne valja ju miješati s poremećajem raspada (disociranja) identiteta (koji se često prikazuje na filmu i u drugim oblicima popularne kulture). Također shizofrenija i agresivno ponašanje nisu povezani.

Jedan stupanj ili grana shizofrenije bazira se na paničnom strahu od nekoga ili nečega.

Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA