Gora (Petrinja): razlika između inačica
m razdvojbe |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 16: | Redak 16: | ||
'''Gora''' je mjesto u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], na [[Banija|Baniji]], 8 km jugozapadno od [[Petrinja|Petrinje]], na glavnoj prometnici prema [[Glina (grad)|Glini]]. |
'''Gora''' je mjesto u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], na [[Banija|Baniji]], 8 km jugozapadno od [[Petrinja|Petrinje]], na glavnoj prometnici prema [[Glina (grad)|Glini]]. |
||
Nakon osnivanja Hrvatskog Kraljevstva naselje Gora postaje središte velike starohrvatske županije Gora. |
|||
U povijesnim dokumentima mjesto se prvi puta spominje [[1201]]., a na popisu [[župa]] [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] iz [[1334]]. spominju se u Gori četiri crkve: sv. Marije, sv. Klementa, sv. Petra i [[samostan]]ska crkva redovnika križara. Već u 12. stoljeću ovdje su bili prisutni [[Templari]]. |
U povijesnim dokumentima mjesto se prvi puta spominje [[1201]]., a na popisu [[župa]] [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] iz [[1334]]. spominju se u Gori četiri crkve: sv. Marije, sv. Klementa, sv. Petra i [[samostan]]ska crkva redovnika križara. Već u 12. stoljeću ovdje su bili prisutni [[Templari]]. |
||
Inačica od 16. srpnja 2009. u 14:06
Gora | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Sisačko-moslavačka županija |
Općina/grad | Petrinja |
Površina[1] | 13,9 km2 |
Koordinate | 45°25′08″N 16°11′31″E / 45.419°N 16.192°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 232 |
– gustoća | 17 st./km2 |
Poštanski broj | 44250 Petrinja |
Pozivni broj | + 385 (0)44 |
Autooznaka | SK |
Gora na zemljovidu Hrvatske |
Gora je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, na Baniji, 8 km jugozapadno od Petrinje, na glavnoj prometnici prema Glini.
Nakon osnivanja Hrvatskog Kraljevstva naselje Gora postaje središte velike starohrvatske županije Gora. U povijesnim dokumentima mjesto se prvi puta spominje 1201., a na popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. spominju se u Gori četiri crkve: sv. Marije, sv. Klementa, sv. Petra i samostanska crkva redovnika križara. Već u 12. stoljeću ovdje su bili prisutni Templari.
Od 1242. spominje se u Gori i srednjovjekovna utvrda koja ostaje u uporabi do 1578.
Gora je i hodočasničko središte sa svojom crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je vrijedan spomenik hrvatske kulturne i povijesne baštine. Riječ je o jednoj od prvih gotičkih sakralnih građevina u kontinentalnoj Hrvatskoj.