Mrtva priroda: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: sh:Mrtva priroda |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
[[pt:Natureza-morta]] |
[[pt:Natureza-morta]] |
||
[[ru:Натюрморт]] |
[[ru:Натюрморт]] |
||
[[sh:Mrtva priroda]] |
|||
[[sk:Zátišie (maliarstvo)]] |
[[sk:Zátišie (maliarstvo)]] |
||
[[sl:Tihožitje]] |
[[sl:Tihožitje]] |
||
Inačica od 21. srpnja 2009. u 06:49
Mrtva priroda (francuski: Nature morte; engleski: Still Life, njemački: Stilleben) je likovni motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u likovnim umjetnostima.
Kao posebna tema javlja se od antike, a u srednjem vijeku tek pojedini detalji u okviru religijskog prikaza imaju oznake mrtve prirode. Od 15. stoljeća i renesanse raste značenje takvih prikaza koji su još uvijek dijelom portreta ili pejzaža, ali imaju značajno religijsko ili alegorijsko simbolično značenje. U baroku mrtva priroda postaje posebna slikarska tema, a osobit procvat doživljava u flamanskom i holandskom slikarstvu 17. stoljeća. Motiv mrtve prirode, za razliku od portreta i pejzaža, omogućavao je slikarima veću kontrolu kompozicijske postavke, te elemenata harmonije i proporcija u svrhu ostvarivanja umjetničkog sklada koji se tada smatrao definicijom ljepote.
U 19. stoljeću Paul Cézanne je na tematici mrtve prirode rješavao temeljne probleme slikarskog izraza i dvodimenzionalnosti slike.
Osim u slikarstvu, kiparstvu i grafici, javlja se i u fotografiji i drugim oblicima suvremenog umjetničkog izraza (instalacije, video, ambijentalna umjetnost).
| |||||