Vrana: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
RedBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: gl:Corvo viaraz
Redak 97: Redak 97:
[[fr:Corneille noire]]
[[fr:Corneille noire]]
[[fy:Swarte Krie]]
[[fy:Swarte Krie]]
[[gl:Corvo viaraz]]
[[hu:Kormos varjú]]
[[hu:Kormos varjú]]
[[it:Corvus corone corone]]
[[it:Corvus corone corone]]

Inačica od 23. srpnja 2009. u 02:28

Ovo je glavno značenje pojma Vrana. Za druga značenja pogledajte Vrana (razdvojba).
Vrana
Corvus corax
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Potkoljeno:Vertebrata
Razred:Aves
Red:Passeriformes
Podred:Passeri
Porodica:Corvidae
Rod:Corvus
Vrsta:C. corone
Dvojno ime
Corvus corone
Carl Linné, 1758.
Rasprostranjenost

Karta rasprostranjenosti vrane
podvrste
u tekstu
Baze podataka

Vrane (lat. Corvus corone) su vrsta inteligentnih i bučnih ptice iz reda vrapčarki, porodice vrana. U Euroaziji je zastupljena sa 6 podvrsta, od kojih dvije, crna vrana i siva vrana, žive u Eurpi[1] .

Izgled

Dvije podvrste koje žive u Europi razlikuju se samo bojom perja. Podvrsta koja pretežno nastanjuje sjeveroistok Europe ima crno perje s plavkastim otsjajem (crna vrana), dok podvrsta sa jugozapada ima sivo tijelo i crnim krilima, crnim perjem u repu i crnom glavom. Mogu se pojaviti i hibridni oblici ove dvije podvrste koji su sposobni za razmnožavanje[2] a perje im može imati boje oba roditelja.

Kljun je kod obje podvrste debel, gornji sprijeda savijen prema dole. Pera repa su ravna, a noge isto crne.

Način života

Osim u vrijeme gniježdenja, vrane žive u manjim jatima koja se zatim, naročito u sumrak, okupljaju u velika jata ako imaju zajednička stabla na kojima spavaju. U vrijeme parenja - počevši otprilike od ožujka - okupljaju u parove koji se odvajaju od jata i zadržavaju se uglavnom u području gniježdenja, dok se istovremeno oblikuju jata ptica koje se ne pare, a čine ih, prije svega, mlade ptice. Poznate su po svom glasnom javljanju zvukom koji zvuči kao promuklo "kreeeh". Često nastanjuju šume i poljoprivredno zemljište. Neke jedinke žive u gradskim parkovima, ali i vrtovima i dvorištima. Tipični su hemerofili.

Žive do 13 godina i monogamne su, par u pravilu ostaje zajeno do kraja života. Ženka polaže 4-6 jaja, na kojima roditelji leže 18 do 20 dana. Mladunci su čučavci a letjeti mogu nakon 4 do 5 tjedana.

Ishrana

Ptice iz porodice vrana nisu specijalizirane i to im omogućava raznovrsnu ishranu, pravi su svejedi. Mnoge od njih jedu gotovo sve vrste hrane koje se mogu dočepati, a to uključuje i strvinu, jaja drugih vrsta kao i mlade ptice. Pored toga, jedu i sjemenke i voće.

Izvori

  1. Madge, Steve & Burn, Hilary (1994): Crows and jays: a guide to the crows, jays and magpies of the world. A&C Black, London. ISBN 0-7136-3999-7
  2. Parkin, David T. (2003): Birding and DNA: species for the new millennium. Bird Study 50(3): 223–242. HTML abstract

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Vrana