Satrap: razlika između inačica
m Bot: ispravak poveznica pne u prkr |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Satrap''' ([[perzijski|perz.]]: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba [[Antika|antičke]] [[Medija|Medije]], [[Perzijsko Carstvo| |
'''Satrap''' ([[perzijski|perz.]]: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba [[Antika|antičke]] [[Medija|Medije]], [[Perzijsko Carstvo|Perzijskih Carstava]] u doba [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenida]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]], te [[Helenizam|helenističkih]] carstava<ref>[http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/41/25026 Satrap (Britannica enciklipedija)]</ref>. |
||
Riječ „Satrap“ dolazi od [[Perzijski jezik|staroperzijske]] riječi ''xšaθrapāvā'' što znači „zaštitnik provincije“, odnosno spoj je dviju riječi; ''xšaθra'' („provincija“) i ''pāvā'' („zaštitnik“). Na modernom [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] riječ se izgovara šahrban (شهربان), pri čemu je ''šahr'' grad, dok sufiks ''bān'' znači „čuvar“. |
Riječ „Satrap“ dolazi od [[Perzijski jezik|staroperzijske]] riječi ''xšaθrapāvā'' što znači „zaštitnik provincije“, odnosno spoj je dviju riječi; ''xšaθra'' („provincija“) i ''pāvā'' („zaštitnik“). Na modernom [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] riječ se izgovara šahrban (شهربان), pri čemu je ''šahr'' grad, dok sufiks ''bān'' znači „čuvar“. |
||
Sustav vladavine preko satrapija prvi su koristili perzijski vladari, pa se [[Perzijsko |
Sustav vladavine preko satrapija prvi su koristili perzijski vladari, pa se [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] često smatra prvom [[Federacija|federacijom]] u povijesti. U modernoj [[književnost]]i, termin „satrap“ često se koristi za čelnike zemalja koji su pod jakim utjecajem većih svjetskih sila. |
||
== Perzijski satrapi == |
== Perzijski satrapi == |
||
Šira upotreba satrapija ili provincija datira iz doba [[ |
Šira upotreba satrapija ili provincija datira iz doba [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] pod [[Ahemenidi|ahemenidskim]] vladarem [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] oko [[530. pr. Kr.]] Ipak, slična provincijska organizacija postojala je i u doba vladavine [[Medijci|Medijaca]] oko [[648. pr. Kr.]] |
||
Sve do osvajanja Medije od strane [[Kir Veliki|Kira Velikog]], medijski vladari su upravljali pokorenim teritorijama preko „kraljeva-štićenika“ i guvernera. Dvadeset satrapa koje je postavio Kir Veliki nisu bili kraljevi, već vicekraljevi koji su vladali u ime [[Veliki kralj|velikog kralja]] Perzijskog |
Sve do osvajanja Medije od strane [[Kir Veliki|Kira Velikog]], medijski vladari su upravljali pokorenim teritorijama preko „kraljeva-štićenika“ i guvernera. Dvadeset satrapa koje je postavio Kir Veliki nisu bili kraljevi, već vicekraljevi koji su vladali u ime [[Veliki kralj|velikog kralja]] [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]]. Neki od njih su se barem povremeno uspjeli osamostaliti pobunama protiv centralne vlasti, no u većini slučajeva ustanci su bili ugušeni. [[Darije Veliki]] poboljšao je organizaciju perzijskih satrapija, povećao im broj na 23, te uveo jedinstven administratnivni i [[porez]]ni sustav (prema zapisima u [[Behistun]]u). |
||
Satrap je praktički imao svu vlast u svojoj provinciji; sakupljao je porez, vodio administraciju među plemenima i gradovima, a njegov dvor je imao ulogu i vrhovnog suda provincije. Također, brinio se za sigurnost, gradnju i održavanje [[Kraljevska cesta|perzijskih cesta]], a bio je zadužen i za gušenje lokalnih pobuna i razbojništva. U njegovom radu pomagali su perzijsko vijeće, te kraljevski tajnik i pisar koji su provodili godišnje kontrole, dok su njegov rad nadgledali tzv. „kraljeve oči“, odnosno pripadnici prve poznate obavještajne službe u povijesti. Satrapima je bilo dopušteno upravljanje vlastitom vojskom odnosno osobnom stražom, iako je cijela vojska carstva odgovarala isključivo velikom kralju kao nadređenom generalu. |
Satrap je praktički imao svu vlast u svojoj provinciji; sakupljao je porez, vodio administraciju među plemenima i gradovima, a njegov dvor je imao ulogu i vrhovnog suda provincije. Također, brinio se za sigurnost, gradnju i održavanje [[Kraljevska cesta|perzijskih cesta]], a bio je zadužen i za gušenje lokalnih pobuna i razbojništva. U njegovom radu pomagali su perzijsko vijeće, te kraljevski tajnik i pisar koji su provodili godišnje kontrole, dok su njegov rad nadgledali tzv. „kraljeve oči“, odnosno pripadnici prve poznate obavještajne službe u povijesti. Satrapima je bilo dopušteno upravljanje vlastitom vojskom odnosno osobnom stražom, iako je cijela vojska carstva odgovarala isključivo velikom kralju kao nadređenom generalu. |
||
=== Satrapije === |
=== Satrapije === |
||
[[Datoteka:Perzijsko carstvo.jpg|mini|400px|desno|Perzijsko |
[[Datoteka:Perzijsko carstvo.jpg|mini|400px|desno|[[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] oko [[500. pr. Kr.]] s označenim '''satrapijama''' (pokrajinama)]] |
||
Prema zapisima u [[Behistun]]u i [[Herodot]]ovim djelima, satrapije [[ |
Prema zapisima u [[Behistun]]u i [[Herodot]]ovim djelima, satrapije [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba [[Ahemenidi|Ahemenida]] bile su<ref>[http://www.livius.org/sao-sd/satrap/satrap.htm Popis satrapija prema Herodotu i Darijevim zapisima u Behistunu (Livius.org)]</ref>: |
||
* [[Perzija]] |
* [[Perzija]] |
||
| Redak 62: | Redak 62: | ||
== Helenistički satrapi == |
== Helenistički satrapi == |
||
Nakon što je porazio Perzijsko |
Nakon što je porazio [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]], [[Aleksandar Makedonski]] obnovio je satrapsku administraciju i titulu, te je preko satrapa upravljao novonastalim Makedonskim carstvom. Njegovi nasljednici [[dijadosi]] i njihove [[Helenizam|helenističke]] dinastije također su se služili takvim sustavom vladavine, posebno [[Seleukidi]] čije su satrapije bile dosta manje od onih u [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidsko vrijeme]]. |
||
== Sasanidski i partski satrapi == |
== Sasanidski i partski satrapi == |
||
| Redak 72: | Redak 72: | ||
== Poveznice == |
== Poveznice == |
||
* [[Perzijsko Carstvo]] |
* [[Perzijsko Carstvo]] |
||
* [[ |
** [[Ahemenidsko Carstvo]] |
||
* [[Sasanidsko Carstvo]] |
** [[Sasanidsko Carstvo]] |
||
* [[ |
* [[Seleukidi]] |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 23. srpnja 2009. u 05:59
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava[1].
Riječ „Satrap“ dolazi od staroperzijske riječi xšaθrapāvā što znači „zaštitnik provincije“, odnosno spoj je dviju riječi; xšaθra („provincija“) i pāvā („zaštitnik“). Na modernom perzijskom jeziku riječ se izgovara šahrban (شهربان), pri čemu je šahr grad, dok sufiks bān znači „čuvar“.
Sustav vladavine preko satrapija prvi su koristili perzijski vladari, pa se Perzijsko Carstvo često smatra prvom federacijom u povijesti. U modernoj književnosti, termin „satrap“ često se koristi za čelnike zemalja koji su pod jakim utjecajem većih svjetskih sila.
Perzijski satrapi
Šira upotreba satrapija ili provincija datira iz doba Perzijskog Carstva pod ahemenidskim vladarem Kirom Velikim oko 530. pr. Kr. Ipak, slična provincijska organizacija postojala je i u doba vladavine Medijaca oko 648. pr. Kr.
Sve do osvajanja Medije od strane Kira Velikog, medijski vladari su upravljali pokorenim teritorijama preko „kraljeva-štićenika“ i guvernera. Dvadeset satrapa koje je postavio Kir Veliki nisu bili kraljevi, već vicekraljevi koji su vladali u ime velikog kralja Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Neki od njih su se barem povremeno uspjeli osamostaliti pobunama protiv centralne vlasti, no u većini slučajeva ustanci su bili ugušeni. Darije Veliki poboljšao je organizaciju perzijskih satrapija, povećao im broj na 23, te uveo jedinstven administratnivni i porezni sustav (prema zapisima u Behistunu).
Satrap je praktički imao svu vlast u svojoj provinciji; sakupljao je porez, vodio administraciju među plemenima i gradovima, a njegov dvor je imao ulogu i vrhovnog suda provincije. Također, brinio se za sigurnost, gradnju i održavanje perzijskih cesta, a bio je zadužen i za gušenje lokalnih pobuna i razbojništva. U njegovom radu pomagali su perzijsko vijeće, te kraljevski tajnik i pisar koji su provodili godišnje kontrole, dok su njegov rad nadgledali tzv. „kraljeve oči“, odnosno pripadnici prve poznate obavještajne službe u povijesti. Satrapima je bilo dopušteno upravljanje vlastitom vojskom odnosno osobnom stražom, iako je cijela vojska carstva odgovarala isključivo velikom kralju kao nadređenom generalu.
Satrapije
Prema zapisima u Behistunu i Herodotovim djelima, satrapije Perzijskog Carstva u doba Ahemenida bile su[2]:
- Perzija
- Elam
- Babilonija
- Medija
- Skitija
- Jonija
- Lidija
- Makedonija
- Pamfilija
- Paflagonija
- Kapadocija
- Karija
- Lidija
- Tračka
- Armenija
- Asirija
- Cilicija
- Taksila
- Egipat
- Gandara
- Satagidija
- Gedrosija
- Karmanija
- Maka
- Drangijana
- Arahozija
- Baktrija
- Partija
- Arijana
- Horazmija
- Sogdijana
- Kuš
- Arabija
- Hirkanija
- Margu
- Dahae
- Libija
- Morska zemlja
- Prekomorska zemlja
- Akaufaka
- Quadia
Helenistički satrapi
Nakon što je porazio Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, Aleksandar Makedonski obnovio je satrapsku administraciju i titulu, te je preko satrapa upravljao novonastalim Makedonskim carstvom. Njegovi nasljednici dijadosi i njihove helenističke dinastije također su se služili takvim sustavom vladavine, posebno Seleukidi čije su satrapije bile dosta manje od onih u ahemenidsko vrijeme.
Sasanidski i partski satrapi
U Partskom kraljevstvu kraljeva moć zasnivala se na potpori plemićkih obitelji koji su upravljali velikim posjedima i vojskom, te koji su ubirali porez. Gradovi-države unutar kraljevstva uživali su određen stupanj samouprave i plaćali su porez kralju.
Administracija Sasanidskog carstva bila je mnogo centraliziranija od partske. Dijelom nezavisna kraljevstva i gradovi-države sa samostalnom samoupravom zamijenjeni su sustavom „kraljevskih gradova“ koji su služili kao sjedišta namjesnika (tzv. šahrabsa) direktno odgovornih kralju, ali i kao sjedišta vojnim garnizonima. Šahrabsi su tako upravljali i gradom i pokrajinom u kojoj se grad nalazio.