Razlika između inačica stranice »Libido«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 17 bajtova ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
m
Latinsku riječ '''libido''' možemo doslovno prevesti kao požudu, želju, htjenje, priželjkivanje ili zadovoljstvo.
 
Libido predstavlja ključni pojam unutar psihoanalitičkih teorija. On se poPo prvi put pojaviose pojavljuje u spisima [[Sigmund Freud]]a 1894.
Prema datoj Freudovoj teoriji libido predstavlja seksualni nagon i po njemu to je glavni, ako ne i jedini pogon [[čovjek|čovjeka]], po Freudovom kauzalnom shvaćanju radi se uvijek o jednoj te istoj nepromjenjenoj supstanci, seksualne konponentekomponente, na čije djelovanje uzkazujeukazuje tumačenjem sa jednoličnom ravnomjernošću.
Po [[Carl Gustav Jung]]u, nemoguće je libido, kao pojam i objašnjenje, koristiti samo kao seksualnu energiju. Seksualna dinamika je u totalnom području psihe samo specijalan slučaj, kao na primjer i nagon gladi, čime Jung ne osporava njenu egzistenciju, već je samo pomijerapomjera na pravo mjesto. Dakle nasuprot seksualnoj teoriji, Jung libido općenito predstavlja kao oblik energije.
 
==Libido kao psihička energija==
Izraz «psihička energija» je energetsko gledište a koristi se već od davnina. Nalazi se npr. kod [[Friedrich Schiller|Schiller]]-a , koji upotrebljava izraze kao «premještanje intenziteta». Fon Grot i Lipps koriste energetsko gledište, Lipps pritom, u svom djelu »Leifaden der psychologie», razlikuje psihičku energiju od fizikalne energije a takođe razdvaja pojam psihičke energije od psihičke snage. Po Lippsu psihička snaga je mogućnost da u duševnom životu nastanu određeneodređena zbivanja i da dospiju do određenog stupnja djelatnosti. Nasuprot tome psihička energija je «''u samim zbivanjima sadržana mogućnost da se u njima aktualizira ta snaga''».
Jung je u svojoj knjizi «Prikaz psihoanalitičke teorije» 1913. god. izričito objasnio da pojam libido kojeg upotrebljava, ne samo da nije konkretan ili poznat pojam, već da je zapravo jedan X, čista hipoteza, slika ili kovanica, isto tako malo konkretno shvatljiv koliko i [[energija]] fizičkog svijeta. Libido po Jungu nije ništa drugo do skračenskraćen izraz za «energetski način promatranja».
 
==Osnovni pojmovi teorije libida==
===Progresija i regresija===
 
Među najvažnijim fenomenima duševnog života Jung uvrstavauvrštava progresiju i regresiju libida. Pod progresijom prije svega shvaća svakodnevno napredovanje psihičkog procesa prilagođavanja. Prilagođavanje nije postignuto jednom zauvijek,. zahtjevimaZahtjevima prilagođavanja možemo udovoljiti samo pomoću odgovarajućeg usmjerenog stava,. ispunjenjeIspunjenje prilagođavanja odvija se u dvije etape: 1. Postizanje stava. 2. Ispunjenje prilagođavanja pomoću zauzetog stava.
Progresija libida nena taj način bi se sastojala od trajnog zadovoljavanja zahtjeva, kojeg postavljaju uslovi sredine. Kako se ovaj učinak može postići samo pomoću zauzetog stava, odnosno uključivanjem usmjerenosti, tako to može značiti i izvjesnu jednostranost koja, usljeduslijed moguće promjene uslovauvjeta, ne može više udovoljiti zahtjevima prilagođavanja, čime i prestaje progresija libida. Regresija libida povišavapovisuje vrijednost onih sadržaja koji su prethodno bili isključeni iz svijesnogsvjesnog procesa prilagođavanja, regresija, kretanje libida unazad, znači gubitak dosadašnjih vrijednosti, a povećanje vrijednosti onih «tamno svijesnihsvjesnih» ili nesvjesnih sadržaja koji su u odnosu na prilagođavanje po općem priznanju nekorisni, zbog čega su obično odvojeni od usmjerene psihičke funkcije.
Progresija, kao neprestani proces prilagođavanja na usloveuvjete sredine, zasnovanautemeljena je u vitalnoj neophodnosti prilagođavanja. To je nužda koja čovjeka primorava na apsolutnu orijentaciju prema uslovimauvjetima sredine i potiskivanje svih onih tendencija koje služe [[individuacija|individuaciji]]. Nasuprot tome regresija je prilagođavanje na usloveuvjete vlastitog unutrašnjeg svijeta i zasnovana je na vitalnoj neophodnosti udovoljvanjaudovoljavanja zahtjevima individuacije.
 
===Ekstraverzija i introverzija===
 
Progresija i regresija u smislu prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi razlikuju od progresije i regresije. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije, koji zavise od zauzetog [[stav|stava]]. Regresija tako može usljeditiuslijediti na dva načina, ili kao uzmicanje pred uslovimauvjetima sredine (introverzija) ili kao bjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh, jednog čovjeka premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugog tjera u skitanje po kafićima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već takođe van i unutra.
 
===Premještanje Libida===
 
U knjizi «Preobražaji i simboli libida» Jung je upotrijebio izraz «premještanje libida» da bi time označio energetski preobražaj ili preobračenjepreobraćenje, pri čemu je mislio na pomjeranje psihičkog intenziteta ili vrijednosti sa jednog sadržaja na drugi. Po Jungu [[kultura]] predstavlja mašinu pomoću koje se prirodni energetski potencijal koristi za radni učinak,. toTo što je čovjak došao do togotkrića otkričakulture, mora da je duboko zasnovanoutemeljeno već jeu usamoj osnovi živih bića . Sam [[život]], koji fizičke i kemijske usloveuvjete koristi tako reći kao sredstvo za svoju egzistenciju, odnosno živa materija, je jedan energetski transformator, pri čemu nekako, na još uvijek nepoznati način, učestvuje u prosesuprocesu pretvaranja. Ne može se reći da se fizička energija pretvara u život, već samo da je to pretvaranje izraz života. Čovjekova kultura, kao prirodni proces diferencijacije, funkcionira kao treansformatortransformator energije, kao mašina. To je najprije tehnička mašina koja koristi prirodne usloveuvjete za pretvaranje fizičke i kemijske energije, ali i duhovna mašina, koja koristi duhovne usloveuvjete za pretvaranje libida.
 
Kao što je čoveku pošlo za rukom da pronađe turbinu, na nju navede rijeku i da, iz tako dobivene kinetičke energije, prizvedeproizvede električnu struju, koja se može najrazličitije koristiti, isto tako mu je uspjelo da prirodni nagon, koji protićeprotiče prema svojoj usmjerljivosti bez vršenja rada, pomoću mašine prevede u drugi dinamiskidinamički oblik, koji omogućuje radni učinak. Pretvaranje nagonske energije odvija se pomoću prevođenja na analogon nagonskog objekta, pri čemu Jung daje primjere iz ceremonija, igara i magijskih radnji primitivnog čovjeka.
 
===Stvaranje simbola===
 
Jung je [[simbol]] definirao kao psihološku mašinu koja pretvara energiju. Simbol koji preobražava energiju je takođetakođer obilježio i kao analogiju libida. Pripri čemu je mislio na stvarni simbol, a ne [[semiotika|semiotsko]] tumačenje, odnosno znak. [[Magija]] je prvi radni učinak kojeg primitivni čovjek, pomoću stvaranja analogije, otima od nagonske energije. Ceremonija je magična kada se ne vrši zbog efektivnog radnog učinka, već kad zastane na nivou očekivanja. U ovom slućajuslučaju energija se prevodi na nov objekatobjekt, pri čemu se stvara nov dinamizam koji, međutim, ostaje magičan sve dotle dok ne izvrši efektivan rad. Prednost koja proistićeproističe iz magijske ceremonije sastoji se u tome što novoposjednuti objekat sadrži djelotvorne mogućnosti u odnosu na psihu. Pomoću svoje vrijednosti djeluje determinirajuće na upliv pri formiranju predstava, tako da je [[duh]] dugo privučen ovim novim objektom i bavi se njime. Determinacija duha kroz objekte koji imaju magično djelovanje ima za posljedicu mogućnost da čovjek, preko neprekidnog bavljenja objektom, tokom igre dolazi do svakakvih otkričaotkrića, koja bi mu inače promakla. Ne naziva se uzalud magija majkom [[znanost|nauke]]. Do duboko u srednji vjekvijek ono što nazivamo naukom nije bilo ništa drugo do magija. Pogodan primjer je [[alkemija]] čija simbolika, nepogrešivom razumljivošću, pokazuje prethodno u principu opisani proces pretvaranja energije.
 
==Primitivni pojam libida==
Koliko su počeci [[religija|religijskih]] stvaranja simbola upravo vezani za energetski pojam pokazuju najprimitivnije predstave o magičnoj potenciji, koja se isto tako može promatrati kao objektivna snaga koliko i kao subjektivno stanje intenziteta.
 
Prema izvještaju kojeg donosi McGee ( The Siuan Indians – A Prelieminary Sketch , kod Lovejoy, The fundamental Concept of the primitive Psilosophy.) Dakota indianci imaju sljedeću predstavu o toj «snazi»: sunce je ''vakanda'', i to ne određena vakanda ili neka vakanda, već jednostavno vakanda. Mjesec je vakanda, isto tako [[grom]], [[munja]], [[zvijezda|zvijezde]], [[vjetar]] itd. Isto tako su i ljudi, posebno šamani, vakanda, kao i demoni elemenata, fetiši i ostali predmeti rituala, veliki broj životinja, a takođe i predjeli s upadljivim odlikama. McGee kaže da bi izrazu vakanda najbolje odgovarala rijećriječ `''tajna''`, ali i da je taj pojam isuviše uzak, pošto vakanda isto tako može značiti snaga, veličina, sveti, oživljen, besmrtan. Slično vakandi, Irokezi koriste riječ ''oki'', a Algonkini ''manitu'' sa apstraktnim značenjem «snage» ili «produktivne energije». Pleme Jaos uzvikuje ''mulungu'' kad opaze nešto čudnovato ili neshvatljivo. Pri tome mulungu znači:
*1. duša čovjeka koja se za života zove lisoka a u smrti postaje mulungu
*2. cjelokupni svijet duhova;
*3. jednom predmetu na neki način inherentno, magijski djelotvorno svojstvo ili snaga, kao na primjer život i zdravlje tijela;
*4. aktivni princip u svemu magijskom, misterioznom, neshvatljivom i neočekivanom;
*5. velika, duhovna snaga, iz koje potićepotiče svijet i sve živo.
 
 
395

uređivanja

Navigacijski izbornik