Hadrijanova vila: razlika između inačica
m robot Mijenja: ca:Vil·la Adriana, en:Hadrian's Villa |
|||
Redak 67: | Redak 67: | ||
[[Kategorija:Rimska arhitektura]] |
[[Kategorija:Rimska arhitektura]] |
||
⚫ | |||
[[bg:Вила Адриана]] |
[[bg:Вила Адриана]] |
||
[[ |
[[br:Villa Adriana]] |
||
[[ca:Vil·la Adriana]] |
|||
[[cs:Hadriánova vila]] |
[[cs:Hadriánova vila]] |
||
[[da:Villa Adriana]] |
[[da:Villa Adriana]] |
||
[[de:Villa Adriana]] |
[[de:Villa Adriana]] |
||
[[en: |
[[en:Hadrian's Villa]] |
||
[[es:Villa Adriana]] |
[[es:Villa Adriana]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Villa d'Hadrien]] |
[[fr:Villa d'Hadrien]] |
||
⚫ | |||
[[he:וילה אדריאנה]] |
[[he:וילה אדריאנה]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ka:ადრიანეს ვილა]] |
[[ka:ადრიანეს ვილა]] |
||
[[la:Villa Hadriana]] |
[[la:Villa Hadriana]] |
||
[[nl:Villa Adriana]] |
[[nl:Villa Adriana]] |
||
⚫ | |||
[[no:Villa Adriana]] |
[[no:Villa Adriana]] |
||
[[pl:Willa Hadriana]] |
[[pl:Willa Hadriana]] |
||
[[pt:Villa Adriana]] |
[[pt:Villa Adriana]] |
||
[[ru:Вилла Адриана]] |
[[ru:Вилла Адриана]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Hadrianus villa]] |
[[sv:Hadrianus villa]] |
||
[[zh:哈德良別莊]] |
[[zh:哈德良別莊]] |
Inačica od 7. kolovoza 2009. u 13:03
Hadrijanova vila (talijanski, Villa Adriana) je veliki rimski arheološki kompleks u Tivoliju, Italija. Hadrianova vila je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao važna kulturna i arheološka lokacija, zajedno s obližnjom vilom d’Este. One su i važne turističke destinacije u Laciju. Vila je zbog ubrzanog prpadanja ruševina dospjela na UNESCOv popis 100 najugroženijih mjesta svjetske baštine na svijetu.
Povijest
Rimski car Hadrijan je izgradio vilu u Tiburu (današnji Tivoli) kao mjesto za odmor od Rima u 2. stoljeću (oko 153. god.). Navodno, Hadrijan nije volio palaču na Palatinu zbog velike gužve i želio je mirnije mjesto za život iz kojega će vladati Carstvom. U tu svrhu je vila izgrađena poput stambene palače, a poštanski sustav je povezivao s Rimom.
Nakon Hadrijana, vilu su koristili i ostali carevi, a nakon pada Rimskog Carstva vila je djelomično uništena. U 16. stoljeću kardinal Ippolito II. d'Este je iskoristio mramor i skulpture iz ove vile kako bi uresio svoju obližnju vilu (Villa d'Este).
Proučavanje spomenika Hadrijanove vile odigralo je presudnu ulogu u otkrivanju elemenata antičke klasične arhitekture u renesansi i baroku. Također je značajno utjecala na mnoge arhitekte i dizajnere u 19. i 20. stoljeću. [1]
Godine 1998. otkrivena je monumentalni mauzolej Antinoja (Hadrijanovog ljubavnika koji se udavio u Egiptu)[2]
Arhitektura
Hadrianova vila je kompleks od preko 30 građevina koji zauzima oko 1 km², većinom još neotkriven. Kompleks sadržava palaču, nekoliko termetermi, kazalište, hramove, knjižnice, državničke prostorije i odaje za dvorjane, pretorijansku gardu i robove.
Vila je bila najveći primjer rimskog Aleksandrijskog vrta kojemu je namjera bila da predstavi sveti krajolik. Tako vila sažima utjecaje drugih kultura, prije svega Grčke i Egipta.
Jedan od najbolje očuvanih dijelova vile je bazen (Canopus, ime po egipatskom gradu u kojemu je bio hram posvećen Serapisu – Serapeum) i vještačka špilja (Serapeum). Hadrijan, kao vladar koji je mnogo putovao i razumio se u arhitekturu, posudio je mnoge stvari, poput karijatida Canopusa ili skulptura egipatskog minijaturnog boga plodnosti Besa.
Grčko "Morsko kazalište" ima klasične jonske stupove, dok su kupola glavne građevine i korintski lukovi Canopusa i Serapeuma čista rimska arhitektura. Ovo “kazalište” se sastoji od okruglog trijema (portika) sa stupovima koji nose bačvasti svod, dok je iznutra polu-prstenasti bazen s otokom u sredini koji je nekada bio povezan s trijemom s dva pokretna mosta. Na otoku se nalazi mala rimska kuća (Domus) s atrijem, knjižnicom, triclinium i malo kupatilo.
Okolica također ima složenu mrežu podzemnih tunela koji su služili za promet sluga i namirnica iz jednog dijela u drugi. Nadzemni putevi su služili više rangiranim dvorjanima. kupole i bačvasti svodovi se nalaze posvuda; kupole parnih kupelji imaju okrugle otvore kako bi para mogla izlaziti, a podsjećaju na Panteon u Rimu, koji je također izgradio (i dizajnirao) Hadrijan.
-
Canopos -
Grčko Morsko kazalište -
Venerin hram -
Velike terme
Dekoracije
Mnoga umjentička djela su iskopana i obnovljena u vili (mramorna skulptura Antinoja, te mozaici iz kazališta i kupatila, ali i monoge kopije grčkih skulptura poput Ranjene Amazonke i egipatskih verzija rimskih božanstava i obratno). Većina ih je odnosena u Rim i mogu se vidjeti u Kaptolskom muzeju (Musei Capitolini) ili Vatikanskom muzeju (Musei Vaticani. Nažalost, brojne umjentine iskopane u 18. stoljeću su preprodavači umjetnina (poput Piranesija ili Gavina Hamiltona) prodali za umjentičke zbirke širom svijeta.
Slavna djela pronađena u vili su:
- Diskobol – rimska mramorna kopija Mironovog originala iz 5. st. pr. Kr.
- Mozaik golubice – kopija slavnog helenističkog mozaika, Kaptolski muzej
- Versajska Dijana, Louvre
- Sagnuta Venera
- Kapitolinski Antinoj
- Mladi Kentaur i Stari Kentaur
Bilješke
- ↑ UNESCOv opis Hadrijanove vile
- ↑ Zaccaria Mari i Sergio Sgalambro, Antinoeion Hadrijanove vile: Interpretacija i arhitektonska rekonstrukcija, American Journal of Archaeology, Vol 3., br. 1, siječanj 2007.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Video Hadrijanove vile u Tivoliju kod Rima
- Hadrijanova vila - putopis
- Vila na veličanstvenim građevinama
- Hadriajanova vila panoramske fotografije