Operacija Namjerna sila: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
D'ohBot (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
|dio = [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]
|dio = [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]
|slika = [[Datoteka:Bombing republika srpska.jpg|300px]]
|slika = [[Datoteka:Bombing republika srpska.jpg|300px]]
|opis slike = Bombardiranje ciljeva oko [[Pale]]a
|opis slike = Bombardiranje ciljeva oko [[Pale|Pala]]
|datum = [[30. kolovoza]] – [[14. rujna]], [[1995]].
|datum = [[30. kolovoza]] – [[14. rujna]], [[1995]].
|mjesto = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]
|mjesto = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]
Redak 23: Redak 23:
|bilješke =
|bilješke =
}}
}}
Operacija Namjerna sila ([[engleski]]: Operation Deliberate Force) bila je vojna intervencija međunarodne zajednice s [[NATO]] savezom i [[SAD]]-om na čelu, kojoj je cilj bio onemogućiti vojni arsenal bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini. [[Srbi]] su prijetili i napadali [[UN]]-ove sigurnosne zone u [[BiH]]. Operacija je započela u 2:00 h 30. kolovoza 1995. godine, a uključila je oko 400 zrakoplova i 5000 ljudi iz 15 zemalja svijeta. Trajala je 2 tjedna.


'''Operacija Namjerna sila''' ([[engleski]]: Operation Deliberate Force) bila je vojna intervencija međunarodne zajednice s [[NATO]] savezom i [[SAD]]-om na čelu, kojoj je cilj bio onemogućiti vojni arsenal bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini. [[Srbi]] su prijetili i napadali [[UN]]-ove sigurnosne zone u [[BiH]]. Operacija je započela u 2 sata 30. kolovoza 1995. godine, a uključila je oko 400 zrakoplova i 5000 ljudi iz 15 zemalja svijeta. Trajala je 2 tjedna.
Operaciju je započeo [[NATO]] savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH. Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća [[NATO]]-a još u srpnju 1995, operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.

Operaciju je započeo [[NATO]] savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH. Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća [[NATO]]-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.


Tijekom operacije izvršeno je 3515 letova protiv 338 ciljeva. Zračne snage uključene u operaciju kretale su iz Aviana u [[Italija|Italiji]] i sa američkih nosača aviona [[USS Theodore Roosevelt]] i [[USS America]]. Najveći dio bombi, 68%, korištenih u ovoj operaciji bile su navođene tzv. "pametne" bombe.
Tijekom operacije izvršeno je 3515 letova protiv 338 ciljeva. Zračne snage uključene u operaciju kretale su iz Aviana u [[Italija|Italiji]] i sa američkih nosača aviona [[USS Theodore Roosevelt]] i [[USS America]]. Najveći dio bombi, 68%, korištenih u ovoj operaciji bile su navođene tzv. "pametne" bombe.
Ciljevi su bili diljem srpskog dijela BiH - skladišta, položaje topništva, komunikacijske instalacije, središta veze, radarske instalacije, zapovjedna mjesta i dr. Tijekom 2 tjedna napada Vojska Republike Srpske je ozbiljno oštećenja. Prije svega oštećena je njihova operabilna moć, smanjene su zalihe municije, srušeni su sustavi veza. S druge strane moral Srba je znatno načet.
Ciljevi su bili diljem srpskog dijela BiH - skladišta, položaje topništva, komunikacijske instalacije, središta veze, radarske instalacije, zapovjedna mjesta i dr. Tijekom 2 tjedna napada Vojska Republike Srpske je ozbiljno oštećena. Prije svega oštećena je njihova operabilna moć, smanjene su zalihe municije, srušeni su sustavi veza. S druge strane moral Srba je znatno načet. No, bosanski Srbi su ipak organizirali relativno dobru mrežu protuzračne obrane temeljenu na zrakoplovima i raketama zemlja-zrak, te su predstvaljali ozbiljniju prijetnju zračnim snagama [[NATO]]-a. Već prvog dana operacije, 30. kolovoza 1995. jedan francuski zrakoplov, Mirage 2000 bio je srušen, ali to je bilo sve od NATO-ovih gubitaka.
No, bosanski Srbi su ipak organizirali relativno dobru mrežu protuzračne obrane temeljenu na zrakoplovima i raketama zemlj-zrak, te su predstvaljali izbiljniju prijetnju zračnim snagama [[NATO]]-a. Već prvog dana operacije, 30. kolovoza 1995. jedan francuski zrakoplov, Mirage 2000 bio je srušen, ali to je bilo sve od NATO-vih gubitaka.


Za odmazdu su Srbi uzeli 400 pripadnika [[UNPROFOR]]-a kao ljudske štitove na ključnim vojnim mjestima.
Za odmazdu su Srbi uzeli 400 pripadnika [[UNPROFOR]]-a kao ljudske štitove na ključnim vojnim mjestima.

Inačica od 15. kolovoza 2009. u 22:52

Operacija Namjerna sila
Dio rata u Bosni i Hercegovini

Bombardiranje ciljeva oko Pala
Vrijeme 30. kolovoza14. rujna, 1995.
Lokacija Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Ishod Prekid opsade Sarajeva
Casus belli Pokolji u Sarajevu
Sukobljeni
NATO Republika Srpska
Vođe
Willy Claes Ratko Mladić
Posljedice
1 borbeni zrakoplov nepoznato

Operacija Namjerna sila (engleski: Operation Deliberate Force) bila je vojna intervencija međunarodne zajednice s NATO savezom i SAD-om na čelu, kojoj je cilj bio onemogućiti vojni arsenal bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini. Srbi su prijetili i napadali UN-ove sigurnosne zone u BiH. Operacija je započela u 2 sata 30. kolovoza 1995. godine, a uključila je oko 400 zrakoplova i 5000 ljudi iz 15 zemalja svijeta. Trajala je 2 tjedna.

Operaciju je započeo NATO savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH. Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća NATO-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u Sarajevu ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.

Tijekom operacije izvršeno je 3515 letova protiv 338 ciljeva. Zračne snage uključene u operaciju kretale su iz Aviana u Italiji i sa američkih nosača aviona USS Theodore Roosevelt i USS America. Najveći dio bombi, 68%, korištenih u ovoj operaciji bile su navođene tzv. "pametne" bombe. Ciljevi su bili diljem srpskog dijela BiH - skladišta, položaje topništva, komunikacijske instalacije, središta veze, radarske instalacije, zapovjedna mjesta i dr. Tijekom 2 tjedna napada Vojska Republike Srpske je ozbiljno oštećena. Prije svega oštećena je njihova operabilna moć, smanjene su zalihe municije, srušeni su sustavi veza. S druge strane moral Srba je znatno načet. No, bosanski Srbi su ipak organizirali relativno dobru mrežu protuzračne obrane temeljenu na zrakoplovima i raketama zemlja-zrak, te su predstvaljali ozbiljniju prijetnju zračnim snagama NATO-a. Već prvog dana operacije, 30. kolovoza 1995. jedan francuski zrakoplov, Mirage 2000 bio je srušen, ali to je bilo sve od NATO-ovih gubitaka.

Za odmazdu su Srbi uzeli 400 pripadnika UNPROFOR-a kao ljudske štitove na ključnim vojnim mjestima.

Skoro usporedno s operacijom Namjerna sila krenula je združena operacija hrvatskih i bošnjačkih snaga - Maestral, a mjesec dana kasnije i Južni potez. Tek su te operacije tijekom koje su snage Hrvatske i Federacije BiH slomile ključne postrojbe vojske bosanskih Srba omogućile početak pregopvora i Daytonski mirovni sporazum.