Bajt: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Uklanja: ro:Octet Mijenja: pl:Bajt, ur:لکمہ
m robot Dodaje: pnb:بائٹ
Redak 76: Redak 76:
[[no:Byte]]
[[no:Byte]]
[[pl:Bajt]]
[[pl:Bajt]]
[[pnb:بائٹ]]
[[pt:Byte]]
[[pt:Byte]]
[[ru:Байт]]
[[ru:Байт]]

Inačica od 17. kolovoza 2009. u 16:57

Bajt (još i oktet, slovnjak, bitnjak[1], fonetizirano od engl. byte), mjerna jedinica za količinu podataka u računarstvu. Jedan bajt iznosi 8 bitova, stoga se u dijelu informatičke literature na hrvatskom jeziku naziva i oktet.

Također je bajt na većini računalnih arhitektura najmanja jedinica pohrane podataka kojoj se u radnoj memoriji može direktno pristupiti.

Povijest

Izvorno je bajt označavao slijed od nekoliko bitova dovoljnih za prikaz skupa znakova za unos i ispis, pri čemu se obično riječ mogla podijeliti na cijeli broj bajtova. Npr. uz riječ od 36 bitova koja je bila dovoljna za prikaz brojeva s pomičnim zarezom bajt je imao 6 bitova što je bilo dovoljno za prikaz velikih slova i brojki. S vremenom je postalo uobičajeno da duljine riječi budu potencije broja 2 (16, 32, 64), pa je time i bajt standardiziran na 8 bitova.

Jedan bit je oznaka za jednu znamenku u binarnom sustavu. Općenito s n bitova možemo prikazati skup od 2n brojeva ili znakova, dakle s jednim bajtom možemo prikazati 28 = 256 brojeva.

Decimalni i binarni višekratnici

Za razliku od jedinica u Međunarodnom sustavu, gdje se višekratnici jedinica označavaju s decimalnim predmecima kao što je "kilo" (za tisuću), na primjer jedan kilometar = 1000 metara, u računarstvu se pored decimalnih koriste i binarni predmetci koji se odnose na potencije broja 2.

Pri tome postoji nedosljednost jer se prema izvornoj praksi i preporuci JEDEC-a za binarne predmetke koriste isti nazivi kao i za decimalne predmetke. Tako "kilo" označava 1024, "mega" 1024·1024 itd. Zbog toga je uveden standard IEC 60027-2 koji definira posebne nazive za binarne predmetke.

Općenito se binarni predmeci tvore tako da se uzme prvi slog standardnog decimalnog predmetka kojem se naknadno dodaje "bi", kako bi se naznačilo da je riječ o binarnom predmetku. U velikoj većini operacijskih sustava ovi predmeci još nisu u upotrebi kod izražavanja kapaciteta raznih uređaja za pohranu podataka (iako su jedinice vezane uz potencije broja 2), već se pomalo neprecizno označavaju odgovarajućim decimalnim predmecima, pri čemu nastaje manja ili veća pogreška, ovisno o redu veličine. Ova nepreciznost proistekla iz informatičkog naslijeđa s vremenom postaje anakronizam. Kako ta pogreška pri terabajtnim vrijednostima iznosi gotovo 10%, a s povećanjem kapaciteta bit će sve veća, razna državna i međunarodna mjeriteljska društva trude se promovirati IEC-ov standard koji jasno definira predmetke za računalne veličine koje su često potencije broja 2, umjesto broja 10.

Poseban slučaj je znak KB koji se u praksi često koristi za "binarni kilobajt" (kibibajt), ali može biti i pogrešno napisani znak za "decimalni kilobajt" (kB).

Jedinice veće od bajta prema standardu IEC su:

  • kibibajt (KiB, eng. Kibibyte) = 210 bajtova = 1024 bajta ≈ kilobajt (kB) = 103 bajtova
  • mebibajt (MiB, eng. Mebibyte) = 220 bajtova = 1 048 576 bajtova ≈ megabajt (MB) = 106 bajtova
  • gibibajt (GiB, eng. Gibibyte) = 230 bajtova = 1 073 741 824 bajta ≈ gigabajt (GB) = 109 bajtova
  • tebibajt (TiB, eng. Tebibyte) = 240 bajtova = 1 099 511 627 776 bajtova ≈ terabajt (TB) = 1012 bajtova
  • pebibajt (PiB), eng. Pebibyte) = 250 bajtova = 1 125 899 906 842 624 bajta ≈ petabajt (PB) = 1015 bajtova


Prefiksi centi, mili, mikro i slični, koji označavaju dijelove jedinice nisu u uporabi zato što je jedan bajt = 8 bitova pa bi, primjerice, jedna stotina bajta bila 2/25 bita, a tako nešto uglavnom nema smisla. Ovakvi prefiksi bi teoretski mogli biti upotrebljavani tek za izražavanje brzine prijenosa podataka u nekom hipotetskom i za današnje pojmove vrlo sporom sustavu. Primjerice, neki sustav koji bi bio sposoban prenijeti 100 B podataka u sat vremena imao bi brzinu od cca 27 mB/s.

Izvori

  1. Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 157