Mantova: razlika između inačica
Nova stranica: {{Talijanska općina |ime = Mantova |izvorno ime= Comune di Mantova |regija= Veneto |pokrajina = Lombardija |slika grba = Mantova-Stemma.png |karta = |kratica regije= LOM |kratica pok... |
dopuna |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
|stranica= [http://www.comune.mantova.it www.comune.mantova.it] |
|stranica= [http://www.comune.mantova.it www.comune.mantova.it] |
||
}} |
}} |
||
Mantova je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; |
'''Mantova''' je [[grad]] i upravno središte istoimene sjeverne [[Italija|talijanske]] provincije, regija [[Lombardija]]; 45,959 stanovnika. [[poljoprivreda|Poljoprivredno]] je, [[industrija|industrijsko]] i [[turizam|turističko]] središte. |
||
Mantova je od 12. stoljeća okružena vještačkim jezerima s tri strane. |
Mantova je od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] okružena [[vještačko jezero|vještačkim jezerima]] (Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago Inferiore, tj. "Gornje", "Srednje" i "Donje" jezero) s tri strane. Ona se pune s rijeke [[Mincio]], koja se spušta s jezera [[Garda]]<ref>[http://www.comune.mantova.it/Culture_tourism/tourist_itinerary/mantua_nature/parco_mincio Parco del Mincio]</ref>. Četvrto jezero, jezero Pajolo, je isušeno u 18. stoljeću. |
||
| title=Parco del Mincio |
|||
| work=Comune di Mantova |
|||
| url=http://www.comune.mantova.it/Culture_tourism/tourist_itinerary/mantua_nature/parco_mincio |
|||
| accessdate=2006-09-18}}</ref> A fourth lake, Lake Pajolo, which once completed a defensive water ring of the city, dried up at the end of the 18th century. |
|||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Mantovu su utemeljili Etruščani u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko 2000. pr. Kr.). Ime joj potječe od etrurskog boga |
Mantovu su utemeljili [[Etruščani]] u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko [[2000. pr. Kr.]]). Ime joj potječe od etrurskog boga [[Mantus]]a (ili [[Had]]a), a u 5. st. pr. Kr. njom vladaju [[Cenomani]], [[Gali|galsko pleme]]. Od [[214.]] godine se spominje kao [[Stari Rim|rimska kolonija]]. Mantova je rodni grad pjesnika [[Vergilije|Vergilija]]. |
||
Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju Goti, a stradava i u |
Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju [[Goti]], a stradava i u [[bizant]]sko-[[langobardi|langobardskim]] sukobima u 6. stoljeću. Langobardi vladaju Mantovom od 7. stoljeća, a zamjenjuju ih feudalni gospodari [[Canossa|Canosse]], do [[1115.]] godine kada pristupa savezu lombardskih gradova ([[Lombardska liga]]). |
||
Tijekom sukoba Gvelfa i Gibelina, [[Pinamonte Bonacolsi]] je iskoristio kaotičnu situaciju |
Tijekom sukoba [[Gvelfi|Gvelfa]] i [[Gibelini|Gibelina]], [[Pinamonte Bonacolsi]] je iskoristio kaotičnu situaciju i ovladao Mantovom [[1273.]] godine. Njegova obitelj je vladala slijedeće stoljeće, tijekom čega je Mantova postala trgovački i umjetnički uspješno središte. Nakon organiziranih prosvjeda [[1328.]] godine njome gospodari obitelj [[Gonzaga]] (od [[1632.]] obitelj [[Gonzaga-Nevers]]), i zahvaljujući potpori [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] i pape [[Pio II.|Pija II.]] vladali su čvrsto u 15. stoljeću. Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac-utvrda ''Castello di San Giorgio'', danas arheološki muzej i galerija umjetnina. |
||
God. 1708. pripala je Austriji i priključena |
God. [[1708.]] pripala je [[Austrija|Austriji]] i priključena je [[Milansko vojvodstvo|Milanskom vojvodstvu]]. God. [[1797.]] osvaja je [[Napoleon]]ova vojska, do [[1805.]] godine kada je priključena [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Od [[1814.]] godine ponovo je pod vlašću Austrije, i postaje jedno od njezinih vodećih vojnih uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije [[1848.]] godine mjesecima je bila pod opsadom vojske [[Pijemont]]a, da bi tek [[1859.]] godine bila priključena [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]], te zajedno s njom [[1866.]] godine ušla u sastav ujedinjene [[Italija|Kraljevine Italije]]. |
||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
U Mantovi se nalazi dvorac Castello di San Giorgio (1395.-1406.), palače Palazzo de Te (1525.-1535.) i Ducale s freskama Andrea Mantagne, te crkve: Sant' Andrea (s grobom A. Mantegne), rotunda San Lorenzo iz 1082. god., San Sebastiano (1460.-1470.), te Katedrala iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano. Knjižnicu iz 1780. godine osnovala je austrijska carica Marija Terezija. |
U Mantovi se nalazi dvorac ''Castello di San Giorgio'' (1395.-1406.), palače Palazzo de Te (1525.-1535.) i Ducale s freskama Andrea Mantagne, te crkve: Sant' Andrea (s grobom A. Mantegne), rotunda San Lorenzo iz 1082. god., San Sebastiano (1460.-1470.), te Katedrala iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano. Knjižnicu iz 1780. godine osnovala je austrijska carica Marija Terezija. |
||
U Mantovi se nalazi i državni arhiv. |
U Mantovi se nalazi i državni arhiv. |
||
Staro središte grada je od 2000. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. <ref>http://whc.unesco.org/en/tentativelists/328/ Mantova i posjedi Gonzaga, UNESCO-va svjetska baština</ref> |
Staro središte grada je od 2000. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. <ref>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/328/ Mantova i posjedi Gonzaga, UNESCO-va svjetska baština]</ref> |
||
==Privreda i trgovina== |
==Privreda i trgovina== |
||
U Mantovi se |
U Mantovi se nalaze proizvodnja poljoprivrednih [[stroj]]eva, [[obuća|obuće]] i [[igračke|igračaka]]. |
||
==Promet== |
|||
==Prijateljski gradovi== |
==Prijateljski gradovi== |
||
==Bilješke== |
|||
{{reflist}} |
|||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
Redak 70: | Redak 67: | ||
{{Svjetska baština u Italiji}} |
{{Svjetska baština u Italiji}} |
||
[[Kategorija:Gradovi u Italiji]] |
|||
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] |
||
Redak 81: | Redak 78: | ||
[[da:Mantova]] |
[[da:Mantova]] |
||
[[de:Mantua]] |
[[de:Mantua]] |
||
en:Matua |
[[en:Matua]] |
||
[[et:Mantova]] |
[[et:Mantova]] |
||
[[eml:Mantva]] |
[[eml:Mantva]] |
Inačica od 20. kolovoza 2009. u 10:27
Mantova Comune di Mantova | |
---|---|
Datoteka:Mantova-Stemma.png | |
Regija: | Veneto |
Pokrajina: | Lombardija (MN) |
Koordinate: | 45°10′N 10°48′E / 45.167°N 10.800°E |
Visina: | 19 m |
Površina: | 64 km2 |
Stanovništvo: | 48,297 (2008.) |
Gustoća stanovništva: | 1.32 stan./km2 |
Poštanski broj: | 0376 |
Pozivni broj: | 045 |
ISTAT-broj: | 023091 |
Svetac zaštitnik: | Sveti Anselm |
Službena stranica: | www.comune.mantova.it |
Mantova je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 45,959 stanovnika. Poljoprivredno je, industrijsko i turističko središte.
Mantova je od 12. stoljeća okružena vještačkim jezerima (Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago Inferiore, tj. "Gornje", "Srednje" i "Donje" jezero) s tri strane. Ona se pune s rijeke Mincio, koja se spušta s jezera Garda[1]. Četvrto jezero, jezero Pajolo, je isušeno u 18. stoljeću.
Povijest
Mantovu su utemeljili Etruščani u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko 2000. pr. Kr.). Ime joj potječe od etrurskog boga Mantusa (ili Hada), a u 5. st. pr. Kr. njom vladaju Cenomani, galsko pleme. Od 214. godine se spominje kao rimska kolonija. Mantova je rodni grad pjesnika Vergilija.
Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju Goti, a stradava i u bizantsko-langobardskim sukobima u 6. stoljeću. Langobardi vladaju Mantovom od 7. stoljeća, a zamjenjuju ih feudalni gospodari Canosse, do 1115. godine kada pristupa savezu lombardskih gradova (Lombardska liga).
Tijekom sukoba Gvelfa i Gibelina, Pinamonte Bonacolsi je iskoristio kaotičnu situaciju i ovladao Mantovom 1273. godine. Njegova obitelj je vladala slijedeće stoljeće, tijekom čega je Mantova postala trgovački i umjetnički uspješno središte. Nakon organiziranih prosvjeda 1328. godine njome gospodari obitelj Gonzaga (od 1632. obitelj Gonzaga-Nevers), i zahvaljujući potpori Žigmunda Luksemburškog i pape Pija II. vladali su čvrsto u 15. stoljeću. Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac-utvrda Castello di San Giorgio, danas arheološki muzej i galerija umjetnina.
God. 1708. pripala je Austriji i priključena je Milanskom vojvodstvu. God. 1797. osvaja je Napoleonova vojska, do 1805. godine kada je priključena Kraljevini Italiji. Od 1814. godine ponovo je pod vlašću Austrije, i postaje jedno od njezinih vodećih vojnih uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije 1848. godine mjesecima je bila pod opsadom vojske Pijemonta, da bi tek 1859. godine bila priključena Mletačkoj republici, te zajedno s njom 1866. godine ušla u sastav ujedinjene Kraljevine Italije.
Znamenitosti
U Mantovi se nalazi dvorac Castello di San Giorgio (1395.-1406.), palače Palazzo de Te (1525.-1535.) i Ducale s freskama Andrea Mantagne, te crkve: Sant' Andrea (s grobom A. Mantegne), rotunda San Lorenzo iz 1082. god., San Sebastiano (1460.-1470.), te Katedrala iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano. Knjižnicu iz 1780. godine osnovala je austrijska carica Marija Terezija. U Mantovi se nalazi i državni arhiv.
Staro središte grada je od 2000. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. [2]
Privreda i trgovina
U Mantovi se nalaze proizvodnja poljoprivrednih strojeva, obuće i igračaka.
Prijateljski gradovi
Bilješke
Vanjske poveznice
- Official website
- Palazzo Te (in Italian)
- Palazzo Ducale (in Italian)
- A Mantova To know and to see Mantua