Horazmija (satrapija): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
'''Horazmija''' ([[perzijski|perz.]] ''Uvârazmiya''<ref name="Livius">[http://www.livius.org/cg-cm/chorasmia/chorasmia.html Horazmija (''Chorasmia''), Livius.org, Jona Lendering]</ref>) je bila [[satrapija]] drevnog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]] a kasnije nezavisno kraljevstvo, koje je obuhvaćalo područje u današnjem [[Uzbekistan]]u uz rijeku [[Amu-Darja]], južno od [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]]. Radi se o vrlo plodnom području, za koje se pretpostavlja kako je u [[Antika|antičko doba]] bilo još plodnije jer je Amu-Darja nosila veće količine vode. Također, postoje indicije kako se jedan odvojak rijeke slijevao u [[Kaspijsko jezero]]. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi pokazuju kako postoje ostaci drevnih sustava za [[navodnjavanje]] koji datiraju iz [[5. tisućljeće pr. Kr.|5. tisućljeća pr. Kr.]]<ref name="Livius"/>
'''Horazmija''' ([[perzijski|perz.]] ''Uvârazmiya''<ref name="Livius">[http://www.livius.org/cg-cm/chorasmia/chorasmia.html Horazmija (''Chorasmia''), Livius.org, Jona Lendering]</ref>) je bila [[satrapija]] drevnog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]] a kasnije nezavisno kraljevstvo, koje je obuhvaćalo područje u današnjem [[Uzbekistan]]u uz rijeku [[Amu-Darja]], južno od [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]]. Radi se o vrlo plodnom području, za koje se pretpostavlja kako je u [[Antika|antičko doba]] bilo još plodnije jer je Amu-Darja nosila veće količine vode. Također, postoje indicije kako se jedan odvojak rijeke slijevao u [[Kaspijsko jezero]]. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi pokazuju kako postoje ostaci drevnih sustava za [[navodnjavanje]] koji datiraju iz [[5. tisućljeće pr. Kr.|5. tisućljeća pr. Kr.]]<ref name="Livius"/>


Postoje dvije indikacije kako su u Horazmiji postojala kraljevstva u kasnom [[Brončano doba|brončanom dobu]], odnosno u [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeću pr. Kr.]] Prva je kako se u kronologiji spominje postojanje „horazmijski period“ koji datira od [[1292. pr. Kr.]], a druga su zapisi na [[Avestanski jezik|avestanskom jeziku]] iz [[14. stoljeće pr. Kr.|14.]] ili [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeća pr. Kr.]] koji spominju Zaratustra|Zaratustru kao zaštitnika horazmijskog kralja Histaspa. Iz ovog perioda postoji vrlo malo povijesnih podataka, no poznato je kako je drevna Horazmija imala dva [[Glavni grad|glavna grada]] koja su pronađena arheološkim istraživanjima; ''Toprak-Kala'' i ''Dzanbas-Kala''<ref name="Livius"/>.
Postoje dvije indikacije kako su u Horazmiji postojala kraljevstva u kasnom [[Brončano doba|brončanom dobu]], odnosno u [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeću pr. Kr.]] Prva je kako se u kronologiji spominje postojanje „horazmijski period“ koji datira od [[1292. pr. Kr.]], a druga su zapisi na [[Avestanski jezik|avestanskom jeziku]] iz [[14. stoljeće pr. Kr.|14.]] ili [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeća pr. Kr.]] koji spominju [[Zaratustra|Zaratustru]] kao zaštitnika horazmijskog kralja Histaspa. Iz ovog perioda postoji vrlo malo povijesnih podataka, no poznato je kako je drevna Horazmija imala dva [[Glavni grad|glavna grada]] koja su pronađena arheološkim istraživanjima; ''Toprak-Kala'' i ''Dzanbas-Kala''<ref name="Livius"/>.


Horazmija je prije [[522. pr. Kr.]] postala dijelom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], budući kako se spominje na [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]] kralja [[Darije Veliki|Darija Velikog]] ([[522. pr. Kr.|522.]]-[[486. pr. Kr.]]) koji su uklesani [[520. pr. Kr.]] što svjedoči kako je Darije naslijedio pokrajinu prilikom dolaska na vlast. Najizglednije je kako je Horazmiju osvojio Kir Veliki, budući kako je njegov sin i Darijev prethodnik [[Kambiz II.]] uglavnom širio carstvo na [[Afrika|Afriku]]. Na [[Herodot]]ovom popisu [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[satrapija]] gdje se detaljno spominju visina njihovih [[porez]]a ili trupe iz [[Kserkso]]ve vojske<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.93.1 Herodot, III. 93.]</ref><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.66.1 Herodot, VII, 66.]</ref>, Horazmija je spomenuta zajedno sa važnijom satrapijom [[Parti]]jom pa se smatra kako je Horazmijom upravljao partski satrap. U doba [[Darije III.|Darija III. Kodomana]] Horazmija je postala neovisno kraljevstvo koje je oko [[327. pr. Kr.]] sklopilo mirovni sporazum sa [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]]. Nedugo kasnije, horazmijski kraljevi počeli su kovati vlastiti [[novac]] po uzoru na [[Seleukidi|seleukidske]] kraljeve, a njihove grobnice pronađene su kraj mjesta Koj-Krylgan-Kala<ref name="Livius"/>.
Horazmija je prije [[522. pr. Kr.]] postala dijelom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], budući kako se spominje na [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]] kralja [[Darije Veliki|Darija Velikog]] ([[522. pr. Kr.|522.]]-[[486. pr. Kr.]]) koji su uklesani [[520. pr. Kr.]] što svjedoči kako je Darije naslijedio pokrajinu prilikom dolaska na vlast. Najizglednije je kako je Horazmiju osvojio Kir Veliki, budući kako je njegov sin i Darijev prethodnik [[Kambiz II.]] uglavnom širio carstvo na [[Afrika|Afriku]]. Na [[Herodot]]ovom popisu [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[satrapija]] gdje se detaljno spominju visina njihovih [[porez]]a ili trupe iz [[Kserkso]]ve vojske<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.93.1 Herodot, III. 93.]</ref><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.66.1 Herodot, VII, 66.]</ref>, Horazmija je spomenuta zajedno sa važnijom satrapijom [[Parti]]jom pa se smatra kako je Horazmijom upravljao partski satrap. U doba [[Darije III.|Darija III. Kodomana]] Horazmija je postala neovisno kraljevstvo koje je oko [[327. pr. Kr.]] sklopilo mirovni sporazum sa [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]]. Nedugo kasnije, horazmijski kraljevi počeli su kovati vlastiti [[novac]] po uzoru na [[Seleukidi|seleukidske]] kraljeve, a njihove grobnice pronađene su kraj mjesta Koj-Krylgan-Kala<ref name="Livius"/>.

Inačica od 27. kolovoza 2009. u 19:22

Datoteka:Perzijsko carstvo.jpg
Perzijsko Carstvo oko 500. pr. Kr.; Horazmija je prikazana u pojasu uz rijeku Amu-Darja južno od Aralskog jezera

Horazmija (perz. Uvârazmiya[1]) je bila satrapija drevnog Perzijskog carstva a kasnije nezavisno kraljevstvo, koje je obuhvaćalo područje u današnjem Uzbekistanu uz rijeku Amu-Darja, južno od Aralskog jezera. Radi se o vrlo plodnom području, za koje se pretpostavlja kako je u antičko doba bilo još plodnije jer je Amu-Darja nosila veće količine vode. Također, postoje indicije kako se jedan odvojak rijeke slijevao u Kaspijsko jezero. Arheološki nalazi pokazuju kako postoje ostaci drevnih sustava za navodnjavanje koji datiraju iz 5. tisućljeća pr. Kr.[1]

Postoje dvije indikacije kako su u Horazmiji postojala kraljevstva u kasnom brončanom dobu, odnosno u 13. stoljeću pr. Kr. Prva je kako se u kronologiji spominje postojanje „horazmijski period“ koji datira od 1292. pr. Kr., a druga su zapisi na avestanskom jeziku iz 14. ili 13. stoljeća pr. Kr. koji spominju Zaratustru kao zaštitnika horazmijskog kralja Histaspa. Iz ovog perioda postoji vrlo malo povijesnih podataka, no poznato je kako je drevna Horazmija imala dva glavna grada koja su pronađena arheološkim istraživanjima; Toprak-Kala i Dzanbas-Kala[1].

Horazmija je prije 522. pr. Kr. postala dijelom Perzijskog Carstva, budući kako se spominje na Behistunskim natpisima kralja Darija Velikog (522.-486. pr. Kr.) koji su uklesani 520. pr. Kr. što svjedoči kako je Darije naslijedio pokrajinu prilikom dolaska na vlast. Najizglednije je kako je Horazmiju osvojio Kir Veliki, budući kako je njegov sin i Darijev prethodnik Kambiz II. uglavnom širio carstvo na Afriku. Na Herodotovom popisu perzijskih satrapija gdje se detaljno spominju visina njihovih poreza ili trupe iz Kserksove vojske[2][3], Horazmija je spomenuta zajedno sa važnijom satrapijom Partijom pa se smatra kako je Horazmijom upravljao partski satrap. U doba Darija III. Kodomana Horazmija je postala neovisno kraljevstvo koje je oko 327. pr. Kr. sklopilo mirovni sporazum sa Aleksandrom Velikim. Nedugo kasnije, horazmijski kraljevi počeli su kovati vlastiti novac po uzoru na seleukidske kraljeve, a njihove grobnice pronađene su kraj mjesta Koj-Krylgan-Kala[1].

Izvori

Vanjske poveznice