Jidiš: razlika između inačica
m robot Dodaje: jv:Basa Yiddish |
poveznice |
||
Redak 17: | Redak 17: | ||
}} |
}} |
||
⚫ | '''Jidiš''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] ייִדיש - ''Jiddisch''; ISO 639-3: yid<ref>http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=yid</ref>) jedna od dvije podskupine [[Visokonjemački jezici|visokonjemačkih jezika]] kojim govori oko četiri milijuna [[Židovi|Židova]] širom svijeta, poglavito u [[Izrael]]u i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ime ''Jidiš'' znači židovski (od njemačkog ''Jüdisch'') i kraći je oblik izvornog jidiš dajč (jid.: ייִדיש־דײַטש –'' yiddisch daytsh'') odnosno ''židovski njemački'' (njem. ''Jüddische Deutsch''). Jezik je nastao u središnjoj Europi između IX. i XII. stoljeća kao amalgam srednjevisokonjemačkih dijalekata (70-80% rječnika je prepoznatljivo njemačko) uz posuđenice iz [[hebrejski jezik|hebrejskog]] i [[aramejski jezik|aramejskog jezika]], kao i [[Slavenski jezici|slavenskih]] i [[romanski jezici|romanskih]] jezika. |
||
⚫ | '''Jidiš''' (heb. ייִדיש - ''Jiddisch''; ISO 639-3: |
||
== Njemački dijalekt == |
== Njemački dijalekt == |
||
Redak 38: | Redak 36: | ||
*jezici kao [[danski]], [[švedski]] i [[norveški]] su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima; |
*jezici kao [[danski]], [[švedski]] i [[norveški]] su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima; |
||
*Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika (slično [[lužičkosrpski jezici|lužičkosrpskim jezicima]], |
*Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika (slično [[lužičkosrpski jezici|lužičkosrpskim jezicima]], gornjolužičkosrpski i donjolužičkosrpski). |
||
==Jidiš i drugi jezici == |
==Jidiš i drugi jezici == |
||
Redak 45: | Redak 43: | ||
Kao i [[judeoarapski]] i [[Ladino]] (Judeošpanjolski), jidiš se piše prilagođenim [[hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]]. Ipak, sâm jidiš nije lingvistički srodan hebrejskom, iako ima na tisuće hebrejskih i aramejskih riječi. |
Kao i [[judeoarapski]] i [[Ladino]] (Judeošpanjolski), jidiš se piše prilagođenim [[hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]]. Ipak, sâm jidiš nije lingvistički srodan hebrejskom, iako ima na tisuće hebrejskih i aramejskih riječi. |
||
Jedan zanimljiv podatak u vezi jidiša je da koristi izvedenice iz [[latinski jezik|latinskog jezika]] za riječi vezane za religijske obrede, očigledno posuđujući nazivlje iz starog francuskog jezika koji se govori u [[Alsace]]u i koji se koristi u lokalnoj katoličkoj crkvi. Na primjer, "izgovoriti blagoslov nakon jela", se na jidišu kaže bentshn (בענטשן –) što je u očiglednoj vezi sa latinskom rječju za "blagoslov", benedictus, a riječ "moliti (se)" - davnen (דאַװנען) od latinskog devotionis. U jidišu se može sresti i mnogo riječi iz starog francuskog od kojih je najpoznatija tšolnt ili šolent (טשאָלנט – tsholnt), paprikaš ili grah koji se kuha za [[Šabat]] (jid. Šabes ili Šabec), dolazi od [[francuski jezik|francuskih]] riječi chaud – toplo i lent – polako, jer se kuha od petka popodne, da bi bio kuhan za ručak u suboti kako bi se izbjegla zabrana kuhanja na Šabat. |
Jedan zanimljiv podatak u vezi jidiša je da koristi izvedenice iz [[latinski jezik|latinskog jezika]] za riječi vezane za religijske obrede, očigledno posuđujući nazivlje iz starog francuskog jezika koji se govori u [[Alsace]]u i koji se koristi u lokalnoj katoličkoj crkvi. Na primjer, "izgovoriti blagoslov nakon jela", se na jidišu kaže bentshn (בענטשן –) što je u očiglednoj vezi sa latinskom rječju za "blagoslov", benedictus, a riječ "moliti (se)" - davnen (דאַװנען) od latinskog devotionis. U jidišu se može sresti i mnogo riječi iz starog francuskog od kojih je najpoznatija tšolnt ili šolent (טשאָלנט – tsholnt), paprikaš ili grah koji se kuha za [[Šabat]] (jid. Šabes ili Šabec), dolazi od [[francuski jezik|francuskih]] riječi chaud – toplo i lent – polako, jer se kuha od petka popodne, da bi bio kuhan za ručak u suboti kako bi se izbjegla zabrana kuhanja na Šabat. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Navigacija bez slike |
{{Navigacija bez slike |
||
Redak 57: | Redak 59: | ||
[[Kategorija:Makrojezici]] |
[[Kategorija:Makrojezici]] |
||
<!-- |
<!-- interwiki --> |
||
[[af:Jiddisj]] |
[[af:Jiddisj]] |
Inačica od 28. kolovoza 2009. u 17:46
<span lang="jidiš]]
" xml:lang="jidiš]]
" class="description jidiš]]
">jidiš]]
. {{{2}}}
Jidiš (heb. ייִדיש - Jiddisch; ISO 639-3: yid[1]) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj. Ime Jidiš znači židovski (od njemačkog Jüdisch) i kraći je oblik izvornog jidiš dajč (jid.: ייִדיש־דײַטש – yiddisch daytsh) odnosno židovski njemački (njem. Jüddische Deutsch). Jezik je nastao u središnjoj Europi između IX. i XII. stoljeća kao amalgam srednjevisokonjemačkih dijalekata (70-80% rječnika je prepoznatljivo njemačko) uz posuđenice iz hebrejskog i aramejskog jezika, kao i slavenskih i romanskih jezika.
Njemački dijalekt
Jidiš i njemački dijele veliki dio svojih rječnika i imaju veoma sličnu gramatiku. Nijemci iz određenih dijelova Njemačke mogu i većinom razumjeti jidiš. Iz ovog razloga, neki jezikoslovci smatraju jidiš više dijalektom njemačkog jezika (slično švicarskom njemačkom) nego zasebnim jezikom. Ipak, prevladava mišljenje da su jidiš i njemački dva odvojena jezika jer
- ova dva jezika nisu međusobno laka za razumijevanje (što posebno vrijedi za većinu Nijemaca koji pokušavaju razumjeti jidiš);
- 20 do 30 % rječnika jidiša ne postoji u njemačkom;
- određeni dio gramatike jidiša se razlikuje od njemačkog, odnosno, pod utjecajem su drugih jezika (pretežno slavenskih);
- jezici su, kako zemljopisno, tako i kulturalno, drugačiji.
Jezikoslovac Paul Wexler tvrdi da je jidiš u početku bio slavenski jezik, čiji je rječnik u mnogome zamijenio njemački, ali velika većina jezikoslovaca se s ovom tvrnjom ne slaže.
Drugi razlozi u korist jezika u odnosu na dijalekt su:
- jezici kao danski, švedski i norveški su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima;
- Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika (slično lužičkosrpskim jezicima, gornjolužičkosrpski i donjolužičkosrpski).
Jidiš i drugi jezici
Jidiš se vremenom razdvojio na već spomenuta dva jewzikaa: zapadni (njemački) jidiš i istočni jidiš koji se govori u Izreaelu. Ovaj drugi, istočni dijalekt, se sam razdvojio na sjeveroistočni (letonski), srednjeistočni (poljsko/galicijski) i jugoistočni (ukrajinski) jidiš. Istočni i suvremeni jidiš sadrže mnogo riječi izvedenih iz slavenskih jezika.
Kao i judeoarapski i Ladino (Judeošpanjolski), jidiš se piše prilagođenim hebrejskim pismom. Ipak, sâm jidiš nije lingvistički srodan hebrejskom, iako ima na tisuće hebrejskih i aramejskih riječi. Jedan zanimljiv podatak u vezi jidiša je da koristi izvedenice iz latinskog jezika za riječi vezane za religijske obrede, očigledno posuđujući nazivlje iz starog francuskog jezika koji se govori u Alsaceu i koji se koristi u lokalnoj katoličkoj crkvi. Na primjer, "izgovoriti blagoslov nakon jela", se na jidišu kaže bentshn (בענטשן –) što je u očiglednoj vezi sa latinskom rječju za "blagoslov", benedictus, a riječ "moliti (se)" - davnen (דאַװנען) od latinskog devotionis. U jidišu se može sresti i mnogo riječi iz starog francuskog od kojih je najpoznatija tšolnt ili šolent (טשאָלנט – tsholnt), paprikaš ili grah koji se kuha za Šabat (jid. Šabes ili Šabec), dolazi od francuskih riječi chaud – toplo i lent – polako, jer se kuha od petka popodne, da bi bio kuhan za ručak u suboti kako bi se izbjegla zabrana kuhanja na Šabat.
Izvori
Jidiški jezici (2 jezika) Visokonjemački jezici |
---|