Zdenka Sertić: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. rujna 2009. u 02:21

Zdenka Sertić (Sveti Ivan Zelina, 16. siječnja 1899. - Zagreb, 19. prosinca 1986.), hrvatska slikarica

Privatni život i školovanje

Rođena je od oca Milana (Krivi Put, Lika) i majke Zlate rođ. Rogina (Zlatar, Hrvatsko Zagorje). U rodnom mjestu je pohađala osnovnu školu. Nakon premještaja oca, državnog činovnika, polazila je Višu djevojačku školu u Karlovcu, pa Ženski licej - latinski odio u Zagrebu. Maturirala je 1917.god. Iste godine upisala je Višu školu za umjetnost i obrt, a Akademiju likovnih umjetnosti- slikarski odio, završila je u klasi prof.Ljube Babića. Za vrijeme studija profesori su joj bili Ferdinand Kovačević, Oton Iveković, Klement Menci-Crnčić i Bela Csikos Sessia. Nakon položenog ispita za profesora srednje škole, nastavila je usavršavanje u Berlinu (1922.) i Parizu (1925.) Od 1927. bila je namještena kao kustos i slikarica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje je od 1939-1941. bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Umirovljena je 1959. god., nakon čega do smrti, 19. prosinca 1986., kao slobodna umjetnica.

O njenom radu

U pristupu bogatoj baštini hrvatskog i južnoslavenskog narodnog umjeća i kulture, Zdenka Sertić na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike kojom se bavi. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja povjesnog, kulturnog i geografskog materijala - a što je najznačajnije - iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja, kojeg prikazuje. U raznovrsnim tehnikama majstorski je prikazala ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, keramiku, drvorezbarstvo te radove na platnu i staklu. U znanstvenom pristupu temama koje prikazuje, oslanja se uz ostale izvore, na etnološke studije Mirka Kusa-Nikolajeva, s kojim je dulje vrijeme surađivala. Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Sertić je izrađivala spomenice, diplome, plakate, ex librise, opremu knjiga te više serija maraka, koje su postigle najviše ocjene. Surađivala je u Jugoslavenskoj i Općoj enciklopediji. Sudjelovala je na izložbama u domovini te u Parizu, Leipzigu, Barceloni, Berlinu, Kopenhagenu, Haagu i Bruxellesu.

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 == Privatni život i školovanje ==
+[[Datoteka:Zdenka Sertić- Hodočasnici Majci Božjoj Bistričkoj.jpg|mini|250px|Hodočasnici Majci Božjoj Bistričkoj, razglednica, 10.4 * 15 cm, 1930-e]]
-Rođena je od oca Milana ([[Krivi Put]], [[Lika]]) i majke Zlate rođ. Rogina  ([[Zlatar]], [[Hrvatsko Zagorje]]). U rodnom mjestu je pohađala osnovnu školu. Nakon premještaja oca, državnog činovnika, polazila je Višu djevojačku školu u [[Karlovac|Karlovcu]], pa Ženski licej - latinski odio u [[Zagreb]]u. Maturirala je [[1917]].god. Iste godine upisala je Višu školu za umjetnost i obrt, a [[Akademija likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]]- slikarski odio, završila je u klasi prof.[[Ljubo Babić|Ljube Babića]]. Za vrijeme studija profesori su joj bili [[Ferdinand Kovačević]], [[Oton Iveković]], [[Klement Menci-Crnčić]] i [[Bela Csikos Sessia]]. Nakon položenog ispita za profesora srednje škole, nastavila je usavršavanje u [[Berlin|Berlinu]] ([[1922]].) i [[Pariz]]u ([[1925]].) Od [[1927]]. bila je namještena kao [[kustos]] i [[slikar|slikarica]] u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]], gdje je od [[1939]]-[[1941]]. bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Umirovljena je [[1959]].god., nakon čega do smrti, [[19. prosinca]] [[1986]]., kao slobodna umjetnica.
+Rođena je od oca Milana ([[Krivi Put]], [[Lika]]) i majke Zlate rođ. Rogina  ([[Zlatar]], [[Hrvatsko Zagorje]]). U rodnom mjestu je pohađala osnovnu školu. Nakon premještaja oca, državnog činovnika, polazila je Višu djevojačku školu u [[Karlovac|Karlovcu]], pa Ženski licej - latinski odio u [[Zagreb]]u. Maturirala je [[1917]].god. Iste godine upisala je Višu školu za umjetnost i obrt, a [[Akademija likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]]- slikarski odio, završila je u klasi prof.[[Ljubo Babić|Ljube Babića]]. Za vrijeme studija profesori su joj bili [[Ferdinand Kovačević]], [[Oton Iveković]], [[Klement Menci-Crnčić]] i [[Bela Csikos Sessia]]. Nakon položenog ispita za profesora srednje škole, nastavila je usavršavanje u [[Berlin|Berlinu]] ([[1922]].) i [[Pariz]]u ([[1925]].) Od [[1927]]. bila je namještena kao [[kustos]] i [[slikar|slikarica]] u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]], gdje je od [[1939]]-[[1941]]. bila vršiteljica dužnosti ravnatelja. Umirovljena je [[1959]]. god., nakon čega do smrti, [[19. prosinca]] [[1986]]., kao slobodna umjetnica.
 == O njenom radu ==
 U pristupu bogatoj baštini [[Hrvatska|hrvatskog]] i južnoslavenskog narodnog umjeća i kulture, '''Zdenka Sertić''' na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike kojom se bavi. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja [[povijest|povjesnog]], [[kultura|kulturnog]] i [[geografija|geografskog]] materijala - a što je najznačajnije - iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja, kojeg prikazuje. U raznovrsnim tehnikama majstorski je prikazala ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, [[keramika|keramiku]], drvorezbarstvo te radove na platnu i [[staklo|staklu]]. U znanstvenom pristupu temama koje prikazuje, oslanja se uz ostale izvore, na [[etnologija|etnološke]] studije [[Mirko Kus-Nikolajev|Mirka Kusa-Nikolajeva]], s kojim je dulje vrijeme surađivala. Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Sertić je izrađivala spomenice, diplome, plakate, ex librise, opremu knjiga te više serija maraka, koje su postigle najviše ocjene. Surađivala je u Jugoslavenskoj i Općoj enciklopediji. Sudjelovala je na izložbama u domovini te u [[Pariz]]u, [[Leipzig]]u, [[Barcelona|Barceloni]],  [[Berlin]]u, [[Kopenhagen]]u, [[Haag]]u i [[Bruxelles]]u.