Kičevo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m greške i facts |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Makedonski grad |
{{Makedonski grad |
||
| ime = Kičevo |
| ime = Kičevo |
||
| izvorno ime = |
| izvorno ime =Кичево |
||
| latinično ime = |
| latinično ime = |
||
| slika = Kicevo 11-08-2006.jpg |
| slika = Kicevo 11-08-2006.jpg |
||
Redak 36: | Redak 36: | ||
Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine [[Bistra (planina)|Bistra]], između gradova [[Ohrid|Ohrida]] i [[Gostivar|Gostivara]]. Kroz grad protiče rijeka [[Treska]] koja nedaleko od Kičeva ima izvore na [[Stogovo|Stogovskoj]] i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove ''Golema reka''. |
Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine [[Bistra (planina)|Bistra]], između gradova [[Ohrid|Ohrida]] i [[Gostivar|Gostivara]]. Kroz grad protiče rijeka [[Treska]] koja nedaleko od Kičeva ima izvore na [[Stogovo|Stogovskoj]] i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove ''Golema reka''. |
||
Od [[Skoplje|Skopja]] je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo |
Od [[Skoplje|Skopja]] je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo podjednako je udaljeno od [[Gostivar|Gostivara]] (46 km) i [[Ohrid|Ohrida]] (61 km). |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Redak 45: | Redak 45: | ||
Spomenik iz tog doba je '''Saat kula''' podignuta na brežuljku iznad grada zvanom '''Kičevsko Kale'''. |
Spomenik iz tog doba je '''Saat kula''' podignuta na brežuljku iznad grada zvanom '''Kičevsko Kale'''. |
||
Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878]]. (vođa kojeg je postao Duko Tasev){{ |
Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878]]. (vođa kojeg je postao Duko Tasev)<ref name="macedoniancities_sentencing">{{cite news|url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp|title=History of the city of Kicevo|date=2009-09-12|accessdate=2009-09-12|publisher=macedoniancities.com|author=Macedonian Cities}}</ref>. 2. kolovoza, [[1903]]. građani Kičeva uzeli su učešća u [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]].<ref name="macedoniancities_sentencing">{{cite news|url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp|title=History of the city of Kicevo|date=2009-09-12|accessdate=2009-09 12|publisher=macedoniancities.com|author=Macedonian Cities}}</ref> |
||
[[1919]]. Kičevo je podpalo pod vlast [[Kraljevina_Srba%2C_Hrvata_i_Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. |
[[1919]]. Kičevo je podpalo pod vlast [[Kraljevina_Srba%2C_Hrvata_i_Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. |
Inačica od 12. rujna 2009. u 12:59
Кичево | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Sjeverna Makedonija |
Općina | Općina Kičevo |
Stanovništvo | 27 067 (2002) |
Površina | 48 km² |
Gustoća stanovništva | 628/km² |
Visina | 618 m |
Koordinate | 41°31′N 20°57′E / 41.517°N 20.950°E |
Poštanski broj | 6250 |
Pozivni broj | 045 |
Registarska oznaka | OH |
Gradonačelnik | Vladimir Toleski |
Službena stranica | www.kicevo |
Karta | |
Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.
Sjedište je istoimene Općine Kičevo, koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz 2002.)[1].
Zemljopisne odlike
Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine Bistra, između gradova Ohrida i Gostivara. Kroz grad protiče rijeka Treska koja nedaleko od Kičeva ima izvore na Stogovskoj i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove Golema reka.
Od Skopja je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo podjednako je udaljeno od Gostivara (46 km) i Ohrida (61 km).
Povijest
Naselje se prvi put spominje pod imenom Uskana za vrijeme vladavine Perseusa, kralja Makedonaca (Treći makedonski rat 171. pr. Kr.. - 169. pr. Kr.) , prvi ga pod nazivom Kičavis navodi bizantski car Bazilije II. - 1018, a slijedeći ga spominje Ohridski arhiepiskop Theofilakt u XI st.
Nakon zauzeća grada i okolice od Otomanskog carstva, Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije. Spomenik iz tog doba je Saat kula podignuta na brežuljku iznad grada zvanom Kičevsko Kale.
Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop Josif iz samostana Bogorodica Prečista (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu 1878. (vođa kojeg je postao Duko Tasev)[2]. 2. kolovoza, 1903. građani Kičeva uzeli su učešća u Ilindenskom ustanku.[2]
1919. Kičevo je podpalo pod vlast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za II. svjetskog rata, Kičevo je zaposjela Italija, 11. rujna, 1943., Kičevo je bio prvi slobodni grad u Makedoniji.
Spomenici
Samostan Sv. Bogorodica Prečista pored Kičeva, lijepi je primjer srednjovjekovne bizantske arhitekture, nekoć je bio znan kao Krninski samostan. značajan je i samostan Sv. Gorgija koji se također nalazi nedaleko grada.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika[3], a njihov etnički sastav bio je slijedeći:
Nacionalnost | Ukupno |
Makedonci | 15 031 (53,55%) |
Albanci | 7 641 (30,55%) |
Turci | 2 406 (8,06%) |
Romi | 1 329 (5,41%) |
Srbi | 82 (0,30%) |
Vlasi | 77 (0,28%) |
ostali | 496 (1,83%) |
Izvori
- ↑ Rezultati makedonskog popisa 2002
- ↑ a b Macedonian Cities. 12. rujna 2009. History of the city of Kicevo. macedoniancities.com. Pristupljeno 12. rujna 2009. Pogreška u citiranju: nevaljala
<ref>
oznaka; ime "macedoniancities_sentencing" definirano više puta s različitim sadržajem - ↑ Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci
Vanjske poveznice
|