Kostolačka kultura: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
interwiki
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Kostolačka kultura''' je [[Eneolitik|eneolitička kultura]] čiji je razvoj započeo odo 3250. godine na području jugoistočne Europe ([[Šumadija]], sjeverna [[Bosna]], [[Slavonija]], [[Srijem]]), a do kraja svoga postojanja 3000. godine pr. Kr. bila je rasprostranjena na sjeveru do [[Slovačke]], te na istoku do [[Erdelj]]a i [[Oltenija|Oltenije]] u današnjoj Rumunjskoj.
'''Kostolačka kultura''' je [[Eneolitik|eneolitička kultura]] čiji je razvoj započeo odo 3250. godine na području jugoistočne Europe ([[Šumadija]], sjeverna [[Bosna]], [[Slavonija]], [[Srijem]]), a do kraja svoga postojanja 3000. godine pr. Kr. bila je rasprostranjena na sjeveru do [[Slovačke]], te na istoku do [[Erdelj]]a i [[Oltenija|Oltenije]] u današnjoj Rumunjskoj. Ime je dobila po eponimnom lokalitetu [[Kostolac]] u Srbiji.


Kostolačka se kultura razvila na temelju kasnoneolitičkih kultura koje klasična [[badenska kultura]] nije uspjela asimilirati, te nakon privremene mirne koegzistencije tih dviju kultura, narodi kostolačke kulture bili su primorani potražiti nove prostore na sjeveru do Slovačkih planina. Naselja kostolačke kulture najčešće su utvrđena opkopima i prirodnim vodenim tokovima (primjer lokalitet Cerić-Plandište kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]), te u teško pristupačnim gorskim predjelima (Bosna).
Kostolačka se kultura razvila na temelju kasnoneolitičkih kultura koje klasična [[badenska kultura]] nije uspjela asimilirati, te nakon privremene mirne koegzistencije tih dviju kultura, narodi kostolačke kulture bili su primorani potražiti nove prostore na sjeveru do Slovačkih planina. Naselja kostolačke kulture najčešće su utvrđena opkopima i prirodnim vodenim tokovima (primjer lokalitet Cerić-Plandište kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]), te u teško pristupačnim gorskim predjelima (Bosna).

Inačica od 16. rujna 2009. u 00:00

Kostolačka kultura je eneolitička kultura čiji je razvoj započeo odo 3250. godine na području jugoistočne Europe (Šumadija, sjeverna Bosna, Slavonija, Srijem), a do kraja svoga postojanja 3000. godine pr. Kr. bila je rasprostranjena na sjeveru do Slovačke, te na istoku do Erdelja i Oltenije u današnjoj Rumunjskoj. Ime je dobila po eponimnom lokalitetu Kostolac u Srbiji.

Kostolačka se kultura razvila na temelju kasnoneolitičkih kultura koje klasična badenska kultura nije uspjela asimilirati, te nakon privremene mirne koegzistencije tih dviju kultura, narodi kostolačke kulture bili su primorani potražiti nove prostore na sjeveru do Slovačkih planina. Naselja kostolačke kulture najčešće su utvrđena opkopima i prirodnim vodenim tokovima (primjer lokalitet Cerić-Plandište kod Vinkovaca), te u teško pristupačnim gorskim predjelima (Bosna).

Kostolačka kultura prethodi vučedolskoj, na koju je izvršila važan utjecaj.

Izvori

  • Dimitrijević, Težak-Gregl, Majnarić-Pandžić, poglavlje "Badenska kultura" (u knjizi "Prapovijest"), Zagreb 1998.