Vjatiči: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
p. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vjatiči''' (Вятичи), jedno od starih slavenskih plemena iz bazena rijeke [[Oka (rijeka)|Oke]] i njezinih pritoka. Vjatiči se u kasnom prvom mileniju (9 i 10 stoljeće) spominju po tome što plaćaju namet [[Hazari]]ma a [[966]]. pripojeni su Kijevskoj Rus'. Vjatiči su bili stočari i biljogojci koji su u 11. stoljeću živjeli su utvrđenim naseljima na područjima suvremene [[Moskva|Moskve]] i susjednih krajeva. Njihovo ime spominje se posljednji puta u kronikama do [[1197]]. a njihovu zemlju u 12. stoljeću podijelili su [[Černigov]], Rostovo-[[Suzdal]] i [[Rjazan]] (?). |
'''Vjatiči''' (Вятичи), jedno od starih slavenskih plemena iz bazena rijeke [[Oka (rijeka)|Oke]] i njezinih pritoka. Vjatiči se u kasnom prvom mileniju (9. i 10. stoljeće) spominju po tome što plaćaju namet [[Hazari]]ma a [[966]]. pripojeni su Kijevskoj Rus'. Vjatiči su bili stočari i biljogojci koji su u 11. stoljeću živjeli su utvrđenim naseljima na područjima suvremene [[Moskva|Moskve]] i susjednih krajeva. Njihovo ime spominje se posljednji puta u kronikama do [[1197]]. a njihovu zemlju u 12. stoljeću podijelili su [[Černigov]], Rostovo-[[Suzdal]] i [[Rjazan]] (?). |
||
Vjatiči se smatraju potomcima [[Vjatko]]vim, bratom [[Radim]]ovim, koji je opet dao porijeklo plemenu [[Radimči]]. Ova plemena i njima srodni, [[Severjani]] (Северяне), [[Ilmenski Slaveni]] (Ильменские славяне) sa jezera Ilmen i bazena rijeka [[Volhov]], [[Lovat]], [[Msta]], i možda dijelom [[Kriviči]] ([[ruski]]. Кривичи, [[bjeloruski]] Крывічы; [[Bjelorusi|bjelorusko]] pleme), učestvuju u stvaranju današnjih [[Rusi|Rusa]]. Iza Vjatiča ostala su mnoga arheološka nazazišta, odnosno grobni humci koje su podizali uz rijeke Oka i [[Don]]. |
Vjatiči se smatraju potomcima [[Vjatko]]vim, bratom [[Radim]]ovim, koji je opet dao porijeklo plemenu [[Radimči]]. Ova plemena i njima srodni, [[Severjani]] (Северяне), [[Ilmenski Slaveni]] (Ильменские славяне) sa jezera Ilmen i bazena rijeka [[Volhov]], [[Lovat]], [[Msta]], i možda dijelom [[Kriviči]] ([[ruski]]. Кривичи, [[bjeloruski]] Крывічы; [[Bjelorusi|bjelorusko]] pleme), učestvuju u stvaranju današnjih [[Rusi|Rusa]]. Iza Vjatiča ostala su mnoga [[arheologija|arheološka]] nazazišta, odnosno grobni humci koje su podizali uz rijeke Oka i [[Don]]. |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 16. rujna 2009. u 02:56
Vjatiči (Вятичи), jedno od starih slavenskih plemena iz bazena rijeke Oke i njezinih pritoka. Vjatiči se u kasnom prvom mileniju (9. i 10. stoljeće) spominju po tome što plaćaju namet Hazarima a 966. pripojeni su Kijevskoj Rus'. Vjatiči su bili stočari i biljogojci koji su u 11. stoljeću živjeli su utvrđenim naseljima na područjima suvremene Moskve i susjednih krajeva. Njihovo ime spominje se posljednji puta u kronikama do 1197. a njihovu zemlju u 12. stoljeću podijelili su Černigov, Rostovo-Suzdal i Rjazan (?). Vjatiči se smatraju potomcima Vjatkovim, bratom Radimovim, koji je opet dao porijeklo plemenu Radimči. Ova plemena i njima srodni, Severjani (Северяне), Ilmenski Slaveni (Ильменские славяне) sa jezera Ilmen i bazena rijeka Volhov, Lovat, Msta, i možda dijelom Kriviči (ruski. Кривичи, bjeloruski Крывічы; bjelorusko pleme), učestvuju u stvaranju današnjih Rusa. Iza Vjatiča ostala su mnoga arheološka nazazišta, odnosno grobni humci koje su podizali uz rijeke Oka i Don.