Masaccio: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
MastiBot (razgovor | doprinosi)
15.900 edits
m robot Mijenja: ko:마사초
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Likovni umjetnik
⚫
[[Datoteka:Masaccio Self Portrait.jpg|mini|'''Masaccio''', '''Autoportret''' sa slike ''Sv. Petar na tronu'' iz ''kapele Brancacci'', 1428. [[Firenza]]. ]]
|ime = Masaccio
⚫
'''Masaccio''' (pravo ime: ''Tommaso di Giovanni Simone Guidi''), talijanski slikar (San Giovanni Valdarno, kraj [[Arezzo|Arezza]], 21. XII. [[1401.]] – Rim, 20. XII. [[1429.]]) poznat je kao prvi [[slikar]] [[Renesansa|renesanse]].
|period = [[Rana renesansa]]

|slika = Masaccio Self Portrait.jpg
|veličina = 200px
⚫
|opis = ''[[Autoportret]]'' sa slike ''Sv. Petar na tronu'' iz ''kapele Brancacci'', 1428. [[Firenza]].
|rođenje = [[21. prosinca]] [[1401.]]<br>''San Giovanni Valdarno'', kraj [[Arezzo|Arezza]]
|smrt = [[20. prosinca]] [[1429.]]<br>[[Rim]], [[Italija]]
|vrsta = [[slikarstvo]] - [[crtež]]
|praksa = [[Firenca]]
|utjecao = [[Piero della Francesca]], [[Francesco Lippi]], [[Paolo Uccello]], [[Andrea del Castagno]], itd.
|utjecali= [[Giotto di Bondone]], [[Umjetnost starog Rima#Slikarstvo|antičko slikarstvo]]
|djela = ''[[Sveto Trojstvo (Masaccio)]]''<br>''[[Firentinska katedrala|zvonik firentinske prvostolnice]]''<br>''[[Kapela Arena]] u Padovi (freske)''<br>
}}
⚫
'''Masaccio''' (pravo ime: ''Tommaso di Giovanni Simone Guidi''), talijanski slikar (San Giovanni Valdarno, kraj [[Arezzo|Arezza]], [[21. prosinca]] [[1401.]] – Rim, [[20. prosinca]] [[1429.]]), poznat je kao prvi [[slikar]] [[Renesansa|renesanse]].
⚫
[[Datoteka:Masaccio trinity.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Sveto Trojstvo (Masaccio)]]'', 1427.-1428., freska u crkvi Sta Maria Novella u Firenci.<center>]]
==Biografija==
==Biografija==


Rođen kao ''Tommaso di Giovanni Simone Guidi'', o njegovom životu i školovanju zna se veoma malo.
Rođen kao ''Tommaso di Giovanni Simone Guidi'', o njegovom životu i školovanju zna se veoma malo.

Kao veliki uzor mu je poslužilo gotičko slikarstvo [[Giotto di Bodone|Giottoa di Bodonea]] koji je slikao skoro 100 godina prije njega i načinio je par velikih koraka dalje od [[Gotika|gotičkog]] [[ikonografija|ikonografskog]] slikarstva. No Masaccio čini mnogo više; njegovi likovi, kao i kod Giotta, su učvršćeni obrisom, no s više individualnosti i karaktera od Giottovih likova.
Kao veliki uzor mu je poslužilo gotičko slikarstvo [[Giotto di Bodone|Giottoa di Bodonea]] koji je slikao skoro 100 godina prije njega i načinio je par velikih koraka dalje od [[Gotika|gotičkog]] [[ikonografija|ikonografskog]] slikarstva. No Masaccio čini mnogo više; njegovi likovi, kao i kod Giotta, su učvršćeni obrisom, no s više individualnosti i karaktera od Giottovih likova.


Redak 12: Redak 24:


Iako je umro mlad (u 28. godini života) izvršio je velik pomak u slikarstvu 15. stoljeća; među prvima je ostvario djela [[Renesansa|renesansnog]] duha i udario temelje zamahu tog stila u [[Italija|Italiji]].
Iako je umro mlad (u 28. godini života) izvršio je velik pomak u slikarstvu 15. stoljeća; među prvima je ostvario djela [[Renesansa|renesansnog]] duha i udario temelje zamahu tog stila u [[Italija|Italiji]].

⚫
[[Datoteka:Masaccio trinity.jpg|mini|250px|'''[[Sveto Trojstvo] (Masaccio)]''', 1427.-1428., freska u crkvi Sta Maria Novella u Firenci.]]


==Djela==
==Djela==


⚫
Glavno Masacciovo djelo nalazi se u ''kapeli Brancacci'' u [[Firenza|firentinskoj]] crkvi ''Sta Maria del Carmine'' koju je oslikao zajedno s ''Masolinom da Panicaleom''. Novim načinom (tal. ''Maniera moderna'') ostvario je čuvene kompozicije: prizori iz života [[Sv. Petar|sv. Petra]] (''Porezni novčić''; ''Sv. Petar dijeli milostinju'') i istočni grijeh (''Izgon iz raja'').
[[Datoteka:Izokefalizm.jpg|mini|lijevo|300px|'''Porezni novčić''', 1424., kapela Brancacci u [[Firenza|firentinskoj]] crkvi Sta Maria del Carmine.]]
[[Datoteka:Izokefalizm.jpg|mini|lijevo|300px|<center>''Porezni novčić'', 1424., kapela Brancacci u [[Firenza|firentinskoj]] crkvi Sta Maria del Carmine.<center>]]
⚫
Glavno Masacciovo djelo nalazi se u '''kapeli Brancacci''' u [[Firenza|firentinskoj]] crkvi '''Sta Maria del Carmine''' koju je oslikao zajedno s ''Masolinom da Panicaleom''. Novim načinom (tal. ''Maniera moderna'') ostvario je čuvene kompozicije: prizori iz života [[Sv. Petar|sv. Petra]] (''Porezni novčić''; ''Sv. Petar dijeli milostinju'') i istočni grijeh (''Izgon iz raja'').
⚫
Na slici ''Porezni novčić'' Masaccio je genijalno smjestio tri radnje koje se odvijaju u različito vrijeme u isti okvir: [[Isus Krist|Isus]] sa apostolima kojima prilazi poreznik tražeći porez, sveti Petar koji iz jezera vadi novčić i Sveti Petar kako predaje porezniku novčić. Sve je smješteno u arhitektonski okvir s izraženom [[Perspektiva|perspektivom]], pomalo tmurnih boja i specifičnom karakternošću likova. Poreznik je čak u trećoj radnji postavljen u [[kontrapost]].


⚫
[[Datoteka:Masaccio-TheExpulsionOfAdamAndEveFromEden-Restoration.jpg|mini|<center>''[[Izgon iz Raja]]'', prije i poslije restauracije. Na drugoj slici se vidi kako je nestalo lišće koje je naknadno bilo dodano.<center>]]
⚫
Na slici '''Porezni novčić''' Masaccio je genijalno smjestio tri radnje koje se odvijaju u različito vrijeme u isti okvir: [[Isus Krist|Isus]] sa apostolima kojima prilazi poreznik tražeći porez, sveti Petar koji iz jezera vadi novčić i Sveti Petar kako predaje porezniku novčić. Sve je smješteno u arhitektonski okvir s izraženom [[Perspektiva|perspektivom]], pomalo tmurnih boja i specifičnom karakternošću likova. Poreznik je čak u trećoj radnji postavljen u [[kontrapost]].
⚫
''Izgon iz Raja'' (1420.) je prvo djelo, nakon [[antika|antike]], koje prikazuje naga ljudska tijela – [[akt]]ove. Genijalnost ovoga djela je u vješto riješenom problemu formata koji je izrazito vertikalno izdužen. Masaccio je prikazao perspektivu prostora jednostavno stavivši visoka vrata u lijevu stranu slike i [[anđeo|anđela]] koji se nalazi malo za vratima, ali iznad [[Adam]]a i [[Eva|Eve]] i izlazi iz okvira slike (vidi mu se samo pola lica), tako pretpostavljajući beskonačnost prostora slike. Radnja slike se odvija u pokretu likova; Adam i Eva su u dinamičnom iskoraku i s očitim grčem, Adam se hvata za lice, a Eva bolno urla, dok je Anđeo prikazan sa mačem u desnoj ruci i s lijevom rukom koja pokazuje Adamu i Evi izlaz iz Raja.


⚫
Originalan smisao za jednostavnu monumentalnost možemo pronaći na njegovoj freski u crkvi ''Sta Maria Novella'' – ''[[Sveto Trojstvo (Masaccio)|Sveto Trojstvo]]'' (1425.). Masaccio na toj slici uvodi jasnu linearnu perspektivu i to na taj način što prikazuje određene arhitektonske oblike s jasnim skraćenjem prema dubini. Sveta tri lika (Sveti Otac, Krist, Bogorodica i po gotičkom pravilu jedan svetac koji prati Bogorodicu, u ovom slučaju [[Sveti Ivan]]) smještena su u arhitektonski okvir oltara renesansne katedrale. Tako je ova tema, koja je jedna od najčešće reproduciranih tema do tada, dobila sasvim novu vrijednost kroz perspektivu oslikane arhitekture. Još jedna stvar koju je Masaccio primjenjivao da pojača dojam iluzije dubine prostora, bilo je to što je fresku spustio na razinu ljudskog pogleda.
⚫
[[Datoteka:Masaccio-TheExpulsionOfAdamAndEveFromEden-Restoration.jpg|mini|lijevo|'''Izgon iz Raja''', prije i poslije restauracije. Na drugoj slici se vidi kako je nestalo lišće koje je naknadno bilo dodano.]]
⚫
'''Izgon iz Raja''' (1420.) je prvo djelo, nakon [[antika|antike]], koje prikazuje naga ljudska tijela – [[akt]]ove. Genijalnost ovoga djela je u vješto riješenom problemu formata koji je izrazito vertikalno izdužen. Masaccio je prikazao perspektivu prostora jednostavno stavivši visoka vrata u lijevu stranu slike i [[anđeo|anđela]] koji se nalazi malo za vratima, ali iznad [[Adam]]a i [[Eva|Eve]] i izlazi iz okvira slike (vidi mu se samo pola lica), tako pretpostavljajući beskonačnost prostora slike. Radnja slike se odvija u pokretu likova; Adam i Eva su u dinamičnom iskoraku i s očitim grčem, Adam se hvata za lice, a Eva bolno urla, dok je Anđeo prikazan sa mačem u desnoj ruci i s lijevom rukom koja pokazuje Adamu i Evi izlaz iz Raja.

⚫
Originalan smisao za jednostavnu monumentalnost možemo pronaći na njegovoj freski u crkvi ''Sta Maria Novella'' – '''[[Sveto Trojstvo (Masaccio)|Sveto Trojstvo]]''' (1425.). Masaccio na toj slici uvodi jasnu linearnu perspektivu i to na taj način što prikazuje određene arhitektonske oblike s jasnim skraćenjem prema dubini. Sveta tri lika (Sveti Otac, Krist, Bogorodica i po gotičkom pravilu jedan svetac koji prati Bogorodicu, u ovom slučaju [[sv. Ivan]]) smještena su u arhitektonski okvir oltara renesansne katedrale. Tako je ova tema, koja je jedna od najčešće reproduciranih tema do tada, dobila sasvim novu vrijednost kroz perspektivu oslikane arhitekture. Još jedna stvar koju je Masaccio primjenjivao da pojača dojam iluzije dubine prostora, bilo je to što je fresku spustio na razinu ljudskog pogleda.

⚫
[[Datoteka:Masolino_008.jpg|mini|'''Madonna na prijestolju (Majka Božja s djetetom i sv. Anom)''', 1425., galerija Uffizi, [[Firenza]].]]
⚫
Još jedno važno Masacciovo djelo je oltarna slika '''Madonna na prijestolju (Majka Božja s djetetom i sv. Anom)''', danas u galeriji [[Uffizi]] u [[Firenza|Firenci]]. Još jedna često odrađivana tema, ali vješto oduhovljena perspektivom u arhitekturi i bogatstvom polusjena (tal. ''[[chiaroscuro]]'') na likovima.


⚫
Još jedno važno Masacciovo djelo je oltarna slika ''Madonna na prijestolju (Majka Božja s djetetom i sv. Anom)'', danas u galeriji [[Uffizi]] u [[Firenza|Firenci]]. Još jedna često odrađivana tema, ali vješto oduhovljena perspektivom u arhitekturi i bogatstvom polusjena (tal. ''[[chiaroscuro]]'') na likovima.
⚫
[[Datoteka:Masolino_008.jpg|mini|lijevo|<center>''Madonna na prijestolju (Majka Božja s djetetom i sv. Anom)'', 1425., galerija [[Uffizi]], [[Firenza]].<center>]]
===Popis djela===
===Popis djela===


Redak 35: Redak 43:
* ''Oltar iz Cascie'' ([[1422]], dubious) <small> ulje na drvu, 108 x 153 cm, ''Cascia di Reggello''</small>
* ''Oltar iz Cascie'' ([[1422]], dubious) <small> ulje na drvu, 108 x 153 cm, ''Cascia di Reggello''</small>
* ''[[Djevica s djetetom i sv. Anom]]'' (1424-1425) <small> - tempera na drvu, 175 x 103 cm, [[Uffizi]], [[Firenza]]</small>
* ''[[Djevica s djetetom i sv. Anom]]'' (1424-1425) <small> - tempera na drvu, 175 x 103 cm, [[Uffizi]], [[Firenza]]</small>
* ''[[Djevica s djetetom]]'' (1424) <small> - tempera na drvu, 24 x 18 cm, [[Palazzo Vecchio]], [[Firenza]]</small>
* ''[[Djevica s djetetom]]'' (1424) <small> - tempera na drvu, 24 x 18 cm, Palazzo [[Vecchio]], [[Firenza]]</small>
* ''[[Portret mladića]]'' ([[1425]]) - <small> drvo, [[National Gallery of Art]], [[Washington]]</small>
* ''[[Portret mladića]]'' ([[1425]]) - <small> drvo, [[National Gallery of Art]], [[Washington]]</small>
* ''[[Sv. Pavle]]'' ([[1426]]) <small> - tempera na drvu, 51 x 30 cm, [[Museo Nazionale di Pisa|Museo Nazionale]], [[Pisa]]</small>
* ''[[Sv. Pavle]]'' ([[1426]]) <small> - tempera na drvu, 51 x 30 cm, [[Museo Nazionale di Pisa|Museo Nazionale]], [[Pisa]]</small>
* ''[[Sveto Trojstvo (Masaccio)|Sveto Trojstvo]]'' (1425-1428) <small> - freska, 667 x 317 cm, [[Santa Maria Novella]], [[Florence]] <br></small>
* ''[[Sveto Trojstvo (Masaccio)|Sveto Trojstvo]]'' (1425-1428) <small> - freska, 667 x 317 cm, [[Santa Maria Novella]], [[Florence]] <br></small>
* ''[[Gospa s djetetom]]'' ([[1426]]) <small> - ulje na drvu, [[National Gallery, London|National Gallery]], [[London]] </small>
* ''[[Gospa s djetetom]]'' ([[1426]]) <small> - ulje na drvu, [[Nacionalna galerija u Londonu]], [[London]] </small>
* ''[[Rođenje Isusovo]]'' (1427-1428) <small> - tempera na drvu, promjer 56 cm, [[Staatliche Museen]], [[Berlin]]</small>
* ''[[Rođenje Isusovo]]'' (1427-1428) <small> - tempera na drvu, promjer 56 cm, [[Staatliche Museen]], [[Berlin]]</small>
* ''[[Sv. Jeronim]] i [[sv. Ivan Krstitelj]]'' (c. 1426-1428) <small> drvo, 114 x 55 cm, [[National Gallery, London|National Gallery]], [[London]] </small>
* ''[[Sv. Jeronim]] i [[sv. Ivan Krstitelj]]'' (c. 1426-1428) <small> drvo, 114 x 55 cm, [[Nacionalna galerija u Londonu]], [[London]] </small>
* ''[[Sv. Andrija]]'' <small> - ulje na drvu, 51 x 31 cm, [[Getty Center|J. Paul Getty Museum]], [[Los Angeles]]</small>
* ''[[Sv. Andrija]]'' <small> - ulje na drvu, 51 x 31 cm, [[Muzej J. Paul Getty]], [[Los Angeles]]</small>


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


{{commonscat|Masaccio}}
{{commonscat|Masaccio}}
* [http://www.kfki.hu/~arthp/bio/m/masaccio/biograph.html A Biography]
* [http://www.kfki.hu/~arthp/bio/m/masaccio/biograph.html Biografija]
* [http://www.masaccio.it/html_eng/home.htm A website on the Artist]
* [http://www.tigtail.org/TIG/TVM/X1/a.Early%20Italian/masaccio/masaccio.html Fotografije pet fresaka]
* [http://www.tigtail.org/TIG/TVM/X1/a.Early%20Italian/masaccio/masaccio.html Photos of five frescoes attributed to Masaccio]
* [http://www.aiwaz.net/gallery/masaccio/gc149 Masaccio na virtualnoj galeriji] ''Panopticon''
* [http://www.aiwaz.net/gallery/masaccio/gc149 Masaccio at Panopticon Virtual Art Gallery]

[[Kategorija: Talijanski slikari]]
[[Kategorija: Talijanski slikari]]
[[Kategorija: Renesansni slikari]]
[[Kategorija: Renesansni slikari]]

Inačica od 19. rujna 2009. u 20:49

Masaccio
Rana renesansa
Masaccio
Autoportret sa slike Sv. Petar na tronu iz kapele Brancacci, 1428. Firenza.
Rođenje 21. prosinca 1401.
San Giovanni Valdarno, kraj Arezza
Smrt 20. prosinca 1429.
Rim, Italija
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtež
Praksa Firenca
Utjecao Piero della Francesca, Francesco Lippi, Paolo Uccello, Andrea del Castagno, itd.
Utjecali Giotto di Bondone, antičko slikarstvo
Poznata djela Sveto Trojstvo (Masaccio)
zvonik firentinske prvostolnice
Kapela Arena u Padovi (freske)
Portal o životopisima

Masaccio (pravo ime: Tommaso di Giovanni Simone Guidi), talijanski slikar (San Giovanni Valdarno, kraj Arezza, 21. prosinca 1401. – Rim, 20. prosinca 1429.), poznat je kao prvi slikar renesanse.

Sveto Trojstvo (Masaccio), 1427.-1428., freska u crkvi Sta Maria Novella u Firenci.

Biografija

Rođen kao Tommaso di Giovanni Simone Guidi, o njegovom životu i školovanju zna se veoma malo. Kao veliki uzor mu je poslužilo gotičko slikarstvo Giottoa di Bodonea koji je slikao skoro 100 godina prije njega i načinio je par velikih koraka dalje od gotičkog ikonografskog slikarstva. No Masaccio čini mnogo više; njegovi likovi, kao i kod Giotta, su učvršćeni obrisom, no s više individualnosti i karaktera od Giottovih likova.

Masaccio je primjenom perspektive stvarao iluziju prostora na svojim slikama; mirne ljudske figure, povezane u skladne grupe, oblikovao je realistički s jakim dramsko-psihološkim izrazom. Svojim freskama u kapeli Brancacci u Firenci, presudno je utjecao na Francesca Lippija (koji je i dovršio freske u kapeli Brancacci), Paola Uccellea, Andrea del Castagna i B. Gozzolija.

Iako je umro mlad (u 28. godini života) izvršio je velik pomak u slikarstvu 15. stoljeća; među prvima je ostvario djela renesansnog duha i udario temelje zamahu tog stila u Italiji.

Djela

Glavno Masacciovo djelo nalazi se u kapeli Brancacci u firentinskoj crkvi Sta Maria del Carmine koju je oslikao zajedno s Masolinom da Panicaleom. Novim načinom (tal. Maniera moderna) ostvario je čuvene kompozicije: prizori iz života sv. Petra (Porezni novčić; Sv. Petar dijeli milostinju) i istočni grijeh (Izgon iz raja).

Porezni novčić, 1424., kapela Brancacci u firentinskoj crkvi Sta Maria del Carmine.

Na slici Porezni novčić Masaccio je genijalno smjestio tri radnje koje se odvijaju u različito vrijeme u isti okvir: Isus sa apostolima kojima prilazi poreznik tražeći porez, sveti Petar koji iz jezera vadi novčić i Sveti Petar kako predaje porezniku novčić. Sve je smješteno u arhitektonski okvir s izraženom perspektivom, pomalo tmurnih boja i specifičnom karakternošću likova. Poreznik je čak u trećoj radnji postavljen u kontrapost.

Izgon iz Raja, prije i poslije restauracije. Na drugoj slici se vidi kako je nestalo lišće koje je naknadno bilo dodano.

Izgon iz Raja (1420.) je prvo djelo, nakon antike, koje prikazuje naga ljudska tijela – aktove. Genijalnost ovoga djela je u vješto riješenom problemu formata koji je izrazito vertikalno izdužen. Masaccio je prikazao perspektivu prostora jednostavno stavivši visoka vrata u lijevu stranu slike i anđela koji se nalazi malo za vratima, ali iznad Adama i Eve i izlazi iz okvira slike (vidi mu se samo pola lica), tako pretpostavljajući beskonačnost prostora slike. Radnja slike se odvija u pokretu likova; Adam i Eva su u dinamičnom iskoraku i s očitim grčem, Adam se hvata za lice, a Eva bolno urla, dok je Anđeo prikazan sa mačem u desnoj ruci i s lijevom rukom koja pokazuje Adamu i Evi izlaz iz Raja.

Originalan smisao za jednostavnu monumentalnost možemo pronaći na njegovoj freski u crkvi Sta Maria Novella – Sveto Trojstvo (1425.). Masaccio na toj slici uvodi jasnu linearnu perspektivu i to na taj način što prikazuje određene arhitektonske oblike s jasnim skraćenjem prema dubini. Sveta tri lika (Sveti Otac, Krist, Bogorodica i po gotičkom pravilu jedan svetac koji prati Bogorodicu, u ovom slučaju Sveti Ivan) smještena su u arhitektonski okvir oltara renesansne katedrale. Tako je ova tema, koja je jedna od najčešće reproduciranih tema do tada, dobila sasvim novu vrijednost kroz perspektivu oslikane arhitekture. Još jedna stvar koju je Masaccio primjenjivao da pojača dojam iluzije dubine prostora, bilo je to što je fresku spustio na razinu ljudskog pogleda.

Još jedno važno Masacciovo djelo je oltarna slika Madonna na prijestolju (Majka Božja s djetetom i sv. Anom), danas u galeriji Uffizi u Firenci. Još jedna često odrađivana tema, ali vješto oduhovljena perspektivom u arhitekturi i bogatstvom polusjena (tal. chiaroscuro) na likovima.

Madonna na prijestolju (Majka Božja s djetetom i sv. Anom), 1425., galerija Uffizi, Firenza.

Popis djela

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Masaccio
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Masaccio&oldid=2052466"