Užička republika

Ovo je glavno značenje pojma Užička republika. Za istoimeni film pogledajte Užička republika (1974).

Užička Republika Ужичка република Partizanski slobodni teritorij ← 1941. → Himna Nijedna službena1 Lokacija Užičke Republike Užička Republika unutar Nedićeve Srbije Glavni grad Užice Jezik/ci srpskohrvatski (de facto Užički govor) Vlada Socijalistička republika Predsjednik2 Dragojlo Dudić Generalni sekretar3 Josip Broz Tito Povijest Drugi svjetski rat  - Partizani u Užicama 28. srpnja 1941.  - Bitka kod Drežnika 18. kolovoza 1941.  - Njemački ultimatum 10. rujna 1941.  - Oslobođenje Užica 24. rujna 1941.  - Bitka kod Kadinjače 29. studenog 1941.  - ukinuta 1. prosinca 1941. 1 - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i Hej Slaveni 2 - Predsjednik Glavnog narodnog vijeća Srbije 3 - Generalni sekretar KPJ i Vrhovni zapovjednik partizana

Užička Republika je naziv za veliki partizanski slobodni teritorij, nastao 1941., nakon što su nacisti okupirali Jugoslaviju. O njoj je snimljen i istoimeni film.

To je bila država socijalističkog usmjerenja u zapadnoj Srbiji i, djelomično, istočnoj Bosni pod vlašću jugoslavenskih partizana, stvorena tijekom 1941. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. U biti, jedina veza Užičke Republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička Republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka Drine na zapadu Zapadne Morave na istoku i od rijeke Skrapeža na sjeveru do Uvca na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od 24. rujna do 29. studenog 1941., a potom je pala u ruke njemačkog Wehrmachta i četnika, dok su se partizani povukli prema Sandžaku.

Prilikom povlačenja preko Zlatibora, u studenom i prosincu 1941. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.

Vidi još

• Užice