Cikladi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 9. listopada 2009. u 22:05

Cikladi (grčki:Κυκλάδες) je naziv za skupinu otoka u Egejskom moru, koja se nalazi jugoistočno od centralnog dijela grčkog kopna Atike i sjeverno od otoka Krete. Cikladi su grčkom aministrativnim ustrojem, jedinstvena teritorijalna jedinica Prefektura Cikladi, u sklopu veće teritorijalne jedinice Periferije južni Egej. Ime su dobili od grčke riječi: okolo (κυκλάς), a mislilo se na sve otoke koji se nalaze okolo svetog (u doba antike) otoka Delosa.

Cikladi su otočna skupina od čak 220 otoka, od kojih je većina mala i nenastanjena, veći otoci su;

Grad Ermoupolis, na otoku Siros, je administrativni centar Prefekture Cikladi.

Najveći otoci Ciklada su Naksos, Andros, Milos i Paros.

Zemljopisne odlike

Cikladi su brdoviti otoci, kameniti, sušni, sa vrlo malo vegetacije. Jedino su manje kotline i udoline plodne i zelene tijekom cijele godine. Dva otoka ove otočne skupine su vulkanskog podrijetla; Milos i Santorini.

Klima na Cikladima je tipično sredozemna. Tijekom dugih i žarkih ljeta, ima vrlo malo oborina, tako da su česte suše. Zime su blage i umjerene, ali tada pušu snažni vjetrovi iz Male Azije, tako da obriju svo više raslinje. Otoci bliže kopnu imaju izvore podzemnih voda, dok su oni udaljeniji (južniji) lišeni podzemnih izvora. Biljni i životinjski svijet je onaj tipičan za Sredozemlje. Zbog nedostatka vode, ali i neplodne zemlje ( izuzetak je otok Naksos) poljoprivreda nije osobito razvijena, dominira uzgajanje maslina, vinove loze uz voće i žitarice. U rijetkim navodnjavanim područjima uzgajaju se agrumi, krumpir i duhan.

Povijest

Za Ciklade je izuzetno važno razdoblje kasnog neolita i mlađeg brončanog doba, razdoblje koje zovemo Cikladska kultura, koja je kasnije imalo veze sa Kretskom kulturom. Cikladska kultura je nestala poslije velike erupcije vulkana na otokuSantoriniju, koji uništio veći dio otoka.

Santorini- tipična arhitektura na Cikladima

Sjedište prefekture Cikladi, grad Ermoupolis

Tijekom klasičnog perioda stare Grčke Cikladi su bili niz malih, ali značajnih grčkih polisa. U to doba osobito se isticao Delski savez. Nakon toga Cikladima vlada Rimsko carstvo, a potom Bizant.

Nakon križarskog osvajanja Konstantinopolisa, 1204. g. Cikladi dolaze pod vlast Mlečana, pod kojima ostaju do sredine XVI st. Duga vladavina Mlečana, ostavila je traga u arhitekturi i religiji, tako na otocima postoji velika zajednica grkokatolika osobito na otocima Sirosu i Tinosu. Nakon pada otoka pod otomansku vlast, Cikladi su i nadalje zadržali neku vrst autonomije i razvijali se nezavisno od glavnine matice zemlje. Danas su otoci jedna od najvažnijih turističkih destinacija Grčke, zbog toga danas imaju porast broja stanovnika.

Arheološka iskapanja

Prva arheološka iskapanja na otocima provedena su 1880-ih pod nadzorom Britanske škole iz Atene i grčkog arheologa Christosa Tsountasa. Ona su obuhvatila nekropole na nekoliko otoka, rezultat njihova otkrića bila je spoznaja o zasebnoj neolitskoj kulturi "Cikladskoj kulturi" . Cikladska kultura je bila spoj kulturnih utjecaja iz Anatolije (i starih kultura bliskog Istoka) i kontinentalne Grčke.

Najpoznatiji nalazi te kulture su brojne male mramorne skulpture ženskih idola, mramorne glave (koje su svoj utjecaj imale na suvremene kipare Constantina Brancusija i Jeana Arpa

Pozivni brojevi

Tipična slika sa Ciklada, crkvica na otoku Naksos

22810 - otoci Siros, Kitnos, Serifos

22820 - Andros

22830 - Tinos

22840 - otoci Paros i Sifnos

22850 - otoci Amorgos i Naksos

22860 - otoci Folegandros, Ios, Santorini i Sikinos

22870 - Kimolos i Milos

22880 - Kea

22890 - Mikonos

Vanjske poveznice

Jeremy B. Rutter, "The Prehistoric Archaeology of the Aegean" : Povijest Cikladske kulture
Portal sa vijestima sa Ciklada

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Cikladi''' ([[grčki]]:''Κυκλάδες'') je naziv za skupinu otoka u [[Egejsko more|Egejskom moru]], koja se nalazi jugoistočno od centralnog dijela [[Grčka|grčkog]] kopna [[Atika (pokrajina)|Atike]] i sjeverno od otoka [[Kreta|Krete]]. ''Cikladi'' su grčkom aministrativnim ustrojem, jedinstvena teritorijalna jedinica ''Prefektura Cikladi'', u sklopu veće teritorijalne jedinice ''Periferije južni Egej''.
+'''Cikladi''' ([[grčki]]:''Κυκλάδες'') je naziv za skupinu otoka u [[Egejsko more|Egejskom moru]], koja se nalazi jugoistočno od centralnog dijela [[Grčka|grčkog]] kopna [[Atika (pokrajina)|Atike]] i sjeverno od otoka [[Kreta|Krete]]. ''Cikladi'' su grčkom aministrativnim ustrojem, jedinstvena teritorijalna jedinica [[Prefektura Cikladi]], u sklopu veće teritorijalne jedinice ''Periferije južni Egej''.
-Ime su dobili od [[grčki|grčke]] riječi: ''okolo'' (κυκλάς), a mislilo se na sve otoke koji se nalaze okolo svetog (u doba [[antika|antike]]) otoka [[Delos|Delosa]].
+Ime su dobili od [[grčki|grčke]] riječi: ''okolo'' (κυκλάς), a mislilo se na sve otoke koji se nalaze okolo svetog (u doba [[antika|antike]]) otoka [[Delos]]a.
 ''Cikladi'' su otočna skupina od čak 220 otoka, od kojih je većina mala i nenastanjena, veći otoci su;
@@ Redak 29: / Redak 29: @@
 ==Zemljopisne odlike==
+Cikladi su brdoviti otoci, kameniti, sušni, sa vrlo malo vegetacije. Jedino su manje kotline i udoline plodne i zelene tijekom cijele godine. Dva otoka ove otočne skupine su vulkanskog podrijetla; [[Milos]] i [[Santorini]].
+Klima na Cikladima je tipično [[Sredozemno more|sredozemna]]. Tijekom dugih i žarkih ljeta, ima vrlo malo oborina, tako da su česte suše. Zime su blage i umjerene, ali tada pušu snažni vjetrovi iz [[Mala Azija|Male Azije]], tako da obriju svo više raslinje.
-''Cikladi'' su brdoviti otoci, kameniti, sušni, sa vrlo malo vegetacije. Jedino su manje kotline i udoline plodne i zelene tijekom cijele godine. Dva otoka ove otočne skupine su vulkanskog podrijetla; [[Milos]] i [[Santorini]].
-Klima na ''Cikladima'' je tipično [[Sredozemno more|sredozemna]]. Tijekom dugih i žarkih ljeta, ima vrlo malo oborina, tako da su česte suše. Zime su blage i umjerene, ali tada pušu snažni vjetrovi iz [[Mala Azija|Male Azije]], tako da obriju svo više raslinje.
 Otoci bliže kopnu imaju izvore podzemnih voda, dok su oni udaljeniji (južniji) lišeni podzemnih izvora.
-Biljni i životinjski svijet je onaj tipičan za [[Sredozemno more|Sredozemlje]]. Zbog nedostatka vode, ali i neplodne zemlje ( izuzetak je otok Naksos) poljoprivreda nije osobito razvijena, dominira uzgajanje [[maslina]], [[Grožđe|vinove loze]] uz [[Voće|voće]] i [[Žitarice|žitarice]]. U rijetkim navodnjavanim područjima uzgajaju se [[agrumi]], [[krumpir]] i [[duhan]].
+Biljni i životinjski svijet je onaj tipičan za [[Sredozemno more|Sredozemlje]]. Zbog nedostatka vode, ali i neplodne zemlje ( izuzetak je otok Naksos) poljoprivreda nije osobito razvijena, dominira uzgajanje [[maslina]], [[Grožđe|vinove loze]] uz [[voće]] i [[žitarice]]. U rijetkim navodnjavanim područjima uzgajaju se [[agrumi]], [[krumpir]] i [[duhan]].
 ==Povijest==
 [[datoteka:Aegean Sea with island groups labeled.gif|mini|250 px|desno|Karta Egejskih otoka]]
 [[datoteka:Andros Beach.jpg|mini|250px|lijevo|Plaža na otoku [[Andros (Grčka)|Andros]]]]
-Za Ciklade je izuzetno važno razdoblje kasnog [[neolit|neolita]] i mlađeg [[brončano doba|brončanog doba]], razdoblje koje zovemo [[Cikladska kultura]], koja je kasnije imalo veze sa [[Minojska kultura|Kretskom kulturom]]. [[Cikladska kultura]] je nestala poslije velike erupcije [[vulkan]]a na otoku[[Santorini]]ju, koji uništio veći dio otoka.
+Za Ciklade je izuzetno važno razdoblje kasnog [[neolit]]a i mlađeg [[brončano doba|brončanog doba]], razdoblje koje zovemo [[Cikladska kultura]], koja je kasnije imalo veze sa [[Minojska kultura|Kretskom kulturom]]. [[Cikladska kultura]] je nestala poslije velike erupcije [[vulkan]]a na otoku[[Santorini]]ju, koji uništio veći dio otoka.
 [[datoteka:Oia-Santorini-Greece.jpg|mini|250 px|desno|[[Santorini]]- tipična arhitektura na Cikladima]]
 [[datoteka:Brainsik-ermoupoli.jpg|mini|250px|desno|Sjedište prefekture Cikladi, grad [[Ermoupolis]]]]
@@ Redak 47: / Redak 45: @@
 ''Cikladima'' vlada [[Rimsko carstvo]], a potom [[Bizant]].
-Nakon [[križari|križarskog]] osvajanja [[Konstantinopolis|Konstantinopolisa]], [[1204.]] g. ''Cikladi'' dolaze pod vlast [[Mletačka Republika|Mlečana]], pod kojima ostaju do sredine XVI st. Duga vladavina [[Mletačka Republika|venecijanaca]], ostavila je traga u arhitekturi i religiji, tako na otocima postoji velika  zajednica [[Grkokatoličanstvo|grkokatolika]] osobito na otocima [[Siros|Sirosu]] i [[Tinos|Tinosu]].
+Nakon [[križari|križarskog]] osvajanja [[Konstantinopolis]]a, [[1204.]] g. ''Cikladi'' dolaze pod vlast [[Mletačka Republika|Mlečana]], pod kojima ostaju do sredine XVI st. Duga vladavina [[Mletačka Republika|Mlečana]], ostavila je traga u arhitekturi i religiji, tako na otocima postoji velika  zajednica [[Grkokatoličanstvo|grkokatolika]] osobito na otocima [[Siros]]u i [[Tinos]]u.
 Nakon pada otoka pod [[Otomansko carstvo|otomansku]] vlast, ''Cikladi'' su i nadalje zadržali neku vrst autonomije i razvijali se nezavisno od glavnine matice zemlje.
 Danas su otoci jedna od najvažnijih turističkih destinacija Grčke, zbog toga danas imaju porast broja stanovnika.
@@ Redak 53: / Redak 51: @@
 ===Arheološka iskapanja===
 [[datoteka:Cycladic three figurines group.jpg|mini|250px|lijevo|Ritualne statue iz vremena Cikladske kulture]]
-Prva arheološka iskapanja na otocima provedena su  1880-tih pod nadzorom ''Britanske škole'' iz [[Atena (grad)|Atene]] i grčkog arheologa ''Christosa Tsountasa''. Ona su obuhvatila nekropole na nekoliko otoka, rezultat njihova otkrića bila je spoznaja o zasebnoj neolitskoj kulturi "Cikladskoj kulturi" . Cikladska kultura je bila spoj kulturnih utjecaja iz Anatolije ( i starih kultura bliskog Istoka) i kontinentalne Grčke.
+Prva arheološka iskapanja na otocima provedena su  1880-ih pod nadzorom ''Britanske škole'' iz [[Atena (grad)|Atene]] i grčkog arheologa ''Christosa Tsountasa''. Ona su obuhvatila nekropole na nekoliko otoka, rezultat njihova otkrića bila je spoznaja o zasebnoj neolitskoj kulturi "Cikladskoj kulturi" . Cikladska kultura je bila spoj kulturnih utjecaja iz Anatolije (i starih kultura bliskog Istoka) i kontinentalne Grčke.
-Najpoznatiji nalazi te kulture su brojne male mramorne skulpture ženskih idola, mramorne glave ( koje su svoj utjecaj imale na suvremene kipare [[Constantin Brancusi|Constantina Brancusija]] i [[Jean Arp|Jeana Arpa]]
+Najpoznatiji nalazi te kulture su brojne male mramorne skulpture ženskih idola, mramorne glave (koje su svoj utjecaj imale na suvremene kipare [[Constantin Brancusi|Constantina Brancusija]] i [[Jean Arp|Jeana Arpa]]
 ==Pozivni brojevi==
@@ Redak 75: / Redak 74: @@
 {{Grčke prefekture}}
-[[Kategorija:Cikladi]]
+[[Kategorija:Cikladi| ]]
-[[Kategorija:Grčke prefekture]]
 [[ang:Cyclades]]