Inkunabula: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
mNema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
'''Inkunabula''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga|knjige]] [[tisak|tiskane]] u [[Europa|Europi]] do [[1501.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jedanog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića počinje tiskanje prvih knjiga, inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergovova [[Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.
'''Inkunabula''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga|knjige]] [[tisak|tiskane]] u [[Europa|Europi]] do [[1501.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jedanog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića počinje tiskanje prvih knjiga, inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergovova [[Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.


Prva upotreba ove riječ u vezi sa tiskanjem zabilježena je u brošuri [[Bernhard von Mallinckrodt|Bernharda von Mallinckrodta]] ''De ortu et progressu artis typographicae'' (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, [[Köln]], [[1639]].), u kojoj se nalazi izraz ''prima typographicae incunabula'', rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava [[1500.]] godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je tiskarstvo otkriveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata [[Italija]], a europsko tiskarsko središte postaje [[Venecija]].
Prva upotreba ove riječ u vezi sa tiskanjem zabilježena je u brošuri [[Bernhard von Mallinckrodt|Bernharda von Mallinckrodta]] ''De ortu et progressu artis typographicae'' (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, [[Köln]], [[1639]].), u kojoj se nalazi izraz ''prima typographicae incunabula'', rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava [[1500.]] godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je [[tiskarstvo]] otkriveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata [[Italija]], a europsko tiskarsko središte postaje [[Venecija]].


[[Hrvatska|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica|latinicom]] i [[latinski jezik|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.
[[Hrvatska|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica|latinicom]] i [[latinski jezik|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.

Inačica od 17. listopada 2009. u 13:21

Gutenbergova Biblija

Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1501. godine. Nakon izuma Gutenbergovog tiskarskog stroja, jedanog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića počinje tiskanje prvih knjiga, inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergovova Biblija tiskana 1455. godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.

Prva upotreba ove riječ u vezi sa tiskanjem zabilježena je u brošuri Bernharda von Mallinckrodta De ortu et progressu artis typographicae (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, Köln, 1639.), u kojoj se nalazi izraz prima typographicae incunabula, rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava 1500. godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je tiskarstvo otkriveno u Njemačkoj, po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata Italija, a europsko tiskarsko središte postaje Venecija.

Hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskog dvora, tiskan je 1483. godine, točnije, 22. veljače 1483., kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u Veneciji, ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.

Na slavenskim jezicima inkunabule su tiskane samo u Hrvatskoj, Češkoj, Ukrajini i Crnoj Gori. Zanimljiva je pri tome činjenica da je u Češkoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u slavenskim zemljama, tiskano devet inkunabula, od čega je pet tiskano glagoljicom. Glagoljicu su u tiskarstvo i uveli Hrvati. Naime, hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.[1]

Izvori