Venecijanska laguna: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. listopada 2009. u 16:47

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Zemljopisne odlike

Venecijanska laguna proteže se od rijeke Sile na sjeveru do rijeke Brente na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i Venecija i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i kanalima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća močvara u Sredozemlju. ^[1]

Laguna je povezana s Jadranskim morem s tri ulaza: kod otoka Lido di Venezia (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke Malamocco i kod grada Chioggie. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih plima poznatih kao Acqua Alta (talijanski: visoka voda), koje redovito poplave veći dio Venecije.

Venecijanska laguna je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih estuarija koji se je u doba Rima prostirao od Ravenne na jugu, do Trsta na sjeveru. U V st. i VI st. na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu Mletačku republiku.

Laguna je geološki nastala negdje oko 7 000. - 6 000. godina pr. Kr. godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg Jadrana. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke Po svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.

Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U 15. i 16. stoljeću, Mlečani su počeli sa velikim meliracionim radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod Venecije od 19. stoljeća ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.

Upravna podjela

Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: Venezia, Chioggia i Cavallino-Treporti , manji dijelovi pripadaju gradovima: Jesolo, Quarto d'Altino, Mira, Campagna Lupia. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode.

Otoci lagune

Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni.

Najveći otoci venecijanske lagune su:

Venecija 5.17 km²
Sant Erasmo 3.26 km²
Murano 1.17 km²
Chioggia 0.67 km²
Giudecca 0.59 km²
Mazzorbo 0.52 km²
Torcello 0.44 km²
Sant'Elena 0.34 km²
La Certosa 0.24 km²
Burano 0.21 km²
Tronchetto 0.18 km²
Sacca Fisola 0.18 km²
Isola Di San Michele 0.16 km²
Sacca Sessola 0.16 km²
Santa Cristina 0.13 km²

Ostali manji otoci lagune su:

Utvrđeni otoci

Campalto
Buel del Lovo
Tessera
Carbonera
Campana o Podo
Ex Poveglia
Trezze
Fisolo

Nestali otoci

Izvori

↑ Sylvia Poggioli (7. siječnja, 2008) MOSE Project Aims to Part Venice Floods. Jutarnje izdanje, radio programa

Vanjske poveznice

Atlas lagune (engl.), (tal.)
SIL - Sistema Informativo della Laguna di Venezia (tal.)
Informacije o laguni (engl.)
MILVA - Interaktivna karta Venecijanske lagune

[1] Sylvia Poggioli (7. siječnja, 2008) MOSE Project Aims to Part Venice Floods. Jutarnje izdanje, radio programa

[1]

@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 Laguna je geološki nastala negdje oko [[7. tisućljeće pr. Kr.|7 000.]] - [[6. tisućljeće pr. Kr.|6 000. godina pr. Kr.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran|Jadrana]]. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.
-Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|15. stoljeću]], [[Mletačka republika|Mlečani]] su počeli sa velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.
+Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Mletačka republika|Mlečani]] su počeli sa velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.
 == Upravna podjela  ==