Celibat: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Aradic-es, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MelancholieBot
Redak 6: Redak 6:


Ipak Grgurova je volja{{Nedostaje izvor}} pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] prilika u [[crkva|crkvi]], često se spominje velik nemoral i rasulo u redovima nižeg i višeg klera, čak i među [[papa]]ma. Npr. [[papa]] [[Aleksandar VI.]] imao je devetero izvanbračne djece{{Nedostaje izvor}}.
Ipak Grgurova je volja{{Nedostaje izvor}} pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] prilika u [[crkva|crkvi]], često se spominje velik nemoral i rasulo u redovima nižeg i višeg klera, čak i među [[papa]]ma. Npr. [[papa]] [[Aleksandar VI.]] imao je devetero izvanbračne djece{{Nedostaje izvor}}.

Celibat ne postoji samo kod kršćana. Celibat postoji i kod Židova ([[eseni]]) redovnika šaolin u budizmu itd. Ovakvo govorenje samo kao katoličkoj osobitosti je besmisleno[[Suradnik:Aradic-es|Añtó&#124; Àntó]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Aradic-es|razgovor]])</small> 19:29, 17. listopada 2009. (CEST)


[[Kategorija:Katoličanstvo]]
[[Kategorija:Katoličanstvo]]

Inačica od 17. listopada 2009. u 19:42

Celibat je jedan od nauka Katoličke crkve, koji zabranjuje svećenicima ženidbu. Takav nauk ne postoji u protestantskim crkvama.

Uveo ga je Grgur VII. 1074. na sinodu u Rimu[nedostaje izvor]. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz 1079. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu Europu izbila je pobuna[nedostaje izvor].

Ipak Grgurova je volja[nedostaje izvor] pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima srednjovjekovnih prilika u crkvi, često se spominje velik nemoral i rasulo u redovima nižeg i višeg klera, čak i među papama. Npr. papa Aleksandar VI. imao je devetero izvanbračne djece[nedostaje izvor].