Lažištipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Lažištipavci ili pseudoškorpioni
Redak 1: Redak 1:
{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja = pink
| boja = pink
| naziv = Lažne škorpije
| naziv = Lažištipavci
| slika = Pseudoscorpion.jpg
| slika = Pseudoscorpion.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_širina = 250px
Redak 20: Redak 20:
[[Cheliferoidea]]
[[Cheliferoidea]]
}}
}}
'''Lažni škorpioni''' ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz klase [[arahnidi|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u pećinama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnjezdima [[Ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.
'''Lažištipavci''' ili '''pseudoškorpioni'''<ref name="meridijani.com">[http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=124&brief=881 Lažištipavci ili pseudoškorpioni] (meridijani.com)</ref> ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz klase [[arahnidi|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u pećinama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnjezdima [[Ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.


Tijelo je podjeljeno na dva dijela:
Tijelo je podjeljeno na dva dijela:
Redak 30: Redak 30:


Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Sekret ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.
Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Sekret ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-medju-vodecim-u-svijetu-po-lazistipavcima/258932.aspx Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima] (index.hr)</ref>


== Klasifikacija ==
== Klasifikacija ==
Redak 49: Redak 51:
*Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
*Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
*Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
*Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.



== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 59: Redak 60:
*[http://shalby.free.fr/phpBB2/index.php Forum très fréquenté d'amateurs de mygales]
*[http://shalby.free.fr/phpBB2/index.php Forum très fréquenté d'amateurs de mygales]


== Izvori ==

{{izvori}}


[[Kategorija:Paučnjaci]]
[[Kategorija:Paučnjaci]]

Inačica od 26. listopada 2009. u 21:24

Lažištipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Arachnida
Podrazred:Dromopoda
Red:Pseudoscorpionida
Haeckel, 1866
superporodice

Lažištipavci ili pseudoškorpioni[1] (Pseudoscorpiones) su vrlo sitne, do 8 mm dužine, paukolike životinje iz klase arahnida koje jako podsjećaju na škorpione. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u pećinama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnjezdima ptica i sisavaca, na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.

Tijelo je podjeljeno na dva dijela:

  • prozomu, na kojoj se nalazi 6 pari udova: helicere, pedipalpi i 4 para nogu za hodanje;
  • opistozomu, koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete.

Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju postabdomen. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim zglavkarima tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek istureni ka naprijed, i ubijaju ubrizgavajući otrov, a zatim se žrtva raskida helicerama i počinje maceriranje i predvarenje. Polusvarena hrana se usisava prednjim crijevom.

Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Sekret ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.

U Hrvatskoj živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.[2]

Klasifikacija

Red Pseudoscorpiones dijeli se na superporodice: Chthonioidea
Neobisioidea
Garypoidea
Cheiridioidea
Feaelloidea
Cheliferoidea

Literatura

  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. ↑ Lažištipavci ili pseudoškorpioni (meridijani.com)
  2. ↑ Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima (index.hr)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lažištipavci&oldid=2114453"