Član: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: li:Lidwoord
Redak 25: Redak 25:


* u [[švedski|švedskom]]: ''fisk'' - ''fisken''
* u [[švedski|švedskom]]: ''fisk'' - ''fisken''
* u [[makedonski|makedonskom]]: ''drvo'' - ''drvoto''
* u [[makedonski|makedonskom]]: ''drvo'' - ''drvoto'', ''drvovo'', ''drvono''


U razvoju jezika članovi često nastaju od [[Pokazne zamjenice|pokaznih zamjenica]] (npr. hrvatski ''taj'', ''ta'', ''to'').
U razvoju jezika članovi često nastaju od [[Pokazne zamjenice|pokaznih zamjenica]] (npr. hrvatski ''taj'', ''ta'', ''to'').

Inačica od 31. listopada 2009. u 00:40

Članovi u jezicima Europe

██ neodređeni i određeni član

██ samo određeni član

██ neodređeni član, a određeni kao nastavak

██ samo određeni član kao nastavak

██ bez članova

Član je vrsta riječi ili morfološki element koji u nekim jezicima označuje određenost imenice.

Mnogi jezici nemaju članove, npr. hrvatski, latinski, japanski. Neki jezici imaju članove, ali ih rijetko koriste (npr. svahili).

Članovi u drugim jezicima

Jezici koji imaju članove mogu ih koristiti na sljedeće načine:

  • neodređeni član označava da se radi o bilo kojem predmetu neke vrste (npr. engleski a, francuski un, mađarski egy)
  • neki jezici imaju partitivni član (npr. francuski du) označava neku količinu (tome u hrvatskom odgovara partitivni genitiv)

Neki jezici koriste samo određeni član (velški), u nekim određeni član ne može doći ispred osobnog imena (engleski, njemački) a u nekima se koristi ispred imena (portugalski).

U nekim je jezicima član nastavak koji se dodaje na riječ:

U razvoju jezika članovi često nastaju od pokaznih zamjenica (npr. hrvatski taj, ta, to).