Dušična kiselina: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; " |
{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; " |
||
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |<big>'''Dušična kiselina''' </big> |
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |<big>'''Dušična kiselina''' </big> |
||
|- |
|- |
||
| align="center" colspan="2" bgcolor="#eeeeee" |[[Datoteka:Nitric-acid-3D-balls-B.png|150px|3D prikaz molekule dušične kiseline|]][[Datoteka:Nitric acid resonance median.png|150px|Molekula dušične kiseline|]] |
| align="center" colspan="2" bgcolor="#eeeeee" |[[Datoteka:Nitric-acid-3D-balls-B.png|150px|3D prikaz molekule dušične kiseline|]][[Datoteka:Nitric acid resonance median.png|150px|Molekula dušične kiseline|]] |
||
|- |
|- |
||
Redak 51: | Redak 51: | ||
|- |
|- |
||
|} |
|} |
||
[[Datoteka:Nitricacid.jpg|mini|lijevo|140px|[[Dušična kiselina]]|]] |
|||
Dušična ili nitratna kiselina (kemijska formula HNO<sub>3</sub>) je izrazito korozivna i toksična jaka [[kiselina]].<br> Koncentrirana dušična kiselina je jako oksidirajuće sredstvo. |
'''Dušična''' ili '''nitratna kiselina''' (kemijska formula '''HNO<sub>3</sub>''') je izrazito korozivna i toksična jaka [[kiselina]].<br> Koncentrirana dušična kiselina je jako oksidirajuće sredstvo. |
||
U čistom stanju je bezbojna, ali sa starenjem postaje žućkasta zbog akumuliranja dušikovih oksida. |
U čistom stanju je bezbojna, ali sa starenjem postaje žućkasta zbog akumuliranja dušikovih oksida. |
||
Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>). |
Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>). |
Inačica od 6. studenoga 2009. u 15:45
Dušična kiselina | |
Oznake | |
CAS broj | 7697-37-2 |
EC broj | 231-714-2 |
Svojstva | |
Sistemsko ime | Dušična kiselina |
Druga imena | Nitratna kiselina |
Kemijska formula | HNO3 |
Molarna masa | 63,012 g/mol |
Izgled | Bistra, bezbojna tekućina |
Gustoća i faza | 1,5129 g/L, plin |
Topljivost u vodi | Mogu se miješati u svim omjerima |
Talište | -42°C (231 K) |
Vrelište | 83 °C (356 K) |
Kiselost (pKa) | -1,4 |
Dipolni moment | 2,17 D |
Glavne opasnosti | Oksidans, korozivna. |
Dušična ili nitratna kiselina (kemijska formula HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Koncentrirana dušična kiselina je jako oksidirajuće sredstvo.
U čistom stanju je bezbojna, ali sa starenjem postaje žućkasta zbog akumuliranja dušikovih oksida.
Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N2O4).
Dušična kiselina otapa većinu metala čime nastaju odgovarajući nitrati. Koncentrirana dušična kiselina također reagira s nekim nemetalima čime nastaje okso kiselina ili oksid.
Svojstva
Čista bezvodna dušična kiselina (100%) na sobnoj je temperaturi bezbojna tekućina gustoće 1,522 g/cm³ koja se skrućuje pri -42 °C tvoreći bijele kristale. Temperatura vrelišta je 83 °C. U prisutnosti svjetlosti, čak i pri sobnoj temperaturi, dolazi do djelomične razgradnje uz nastajanje dušikovog dioksida prema reakciji:
- 4 HNO3 → 2 H2O + 4 NO2 + O2 (72°C)
- 4 HNO3 → 2 H2O + 4 NO2 + O2 (72°C)
što znači da bi bezvodna dušična kiselina trebala biti uskladištena ispod 0°C da bi se izbjegla razgradnja.
Sinteza
Industrijska proizvodnja
Dušična kiselina proizvodi se Ostwaldovim procesom, nazvanim po njemačkom kemičaru Wilhelmu Ostwaldu. U ovom procesu bezvodni amonijak se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s kisikom iz zraka čime nastaje dušikov dioksid. On se zatim absorbira u vodi čime nastaje dušična kiselina i dušikov oksid. Dušikov oksid se zatim vraća nazad u proces. Korištenjem amonijaka dobivenog iz Haberovog procesa, konačni produkt može se proizvesti iz dušika, kisika i vodika koji su dobiveni iz zraka i prirodnog plina kao jedinih sirovina.