Glaž: razlika između inačica
kreirao stranicu |
m sitna dorada |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Glaž''' je bio [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]], sjedište istoimene [[županija|županije]] na području današnje [[Bosna|Bosne]]<ref name="Engel1998>Engel 1998</ref>. Točan položaj grada nije poznat. |
'''Glaž''' je bio [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]], sjedište istoimene [[županija|županije]] na području današnje [[Bosna|Bosne]]<ref name="Engel1998>Engel 1998</ref>. Točan položaj grada nije poznat. |
||
Prvi put se spominje [[1244.]] kao utvrđeni grad<ref name="Periša2005-203">Periša 2005, str. 203</ref>; u njemu je tada boravio ugarsko-hrvatski kralj [[Bela IV.]]. Spominje se zatim u [[1287.]], pa [[1299.]] U 14. i 15. stoljeću Glaž se spominje još desetak puta. Krajem [[14. stoljeće|14.stoljeća]] u blizini se razvio gradić Srida. U Glažu je postojao i franjevački [[samostan]], koji se više puta spominje u 1370-im<ref name="Enc"/>. U posjed [[Hrvatinići|Hrvatinića]] dolazi [[1391.]]<ref name="Enc" /> Posljednji put se spominje u [[papa|papinom]] pismu [[1469.]]<ref name="Enc" /><ref name="Periša2005-203" /> |
|||
U povelji bosanskog [[ban]]a [[Prijezda|Prijezde]] iz [[1287.]] navode se sela na granici Glaške i [[Zemljanička županija|Zemljaničke županije]]: ''Bistrica'', ''Grabroa'' i ''Bulkacka''<ref name="Periša2005-202">Periša 2005, str. 202</ref>, ali nije jasno koja su to današnja sela, tako da granica županije nije poznata. |
U povelji bosanskog [[ban]]a [[Prijezda|Prijezde]] iz [[1287.]] navode se sela na granici Glaške i [[Zemljanička županija|Zemljaničke županije]]: ''Bistrica'', ''Grabroa'' i ''Bulkacka''<ref name="Periša2005-202">Periša 2005, str. 202</ref>, ali nije jasno koja su to današnja sela, tako da granica županije nije poznata. Glaška županija je bila unutar [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]<ref name="Periša2005-206">Periša 2005, str. 206</ref> |
||
O položaju grada se zna jedino da je "ležao na granici [[Usora|Usore]]" u podatku iz [[1334.]]<ref name="Enc">Hrv. opća enciklopedija, sv. 4, str. 223-4</ref>. [[Franjo Rački]] ga je smjestio na rijeku [[Vrbas]], a [[Vjekoslav Klaić]], [[Ferdo Šišić]] i [[Nikola Bilogrivić]] oko rijeke [[Ukrina|Ukrine]]. [[Darko Periša]] je [[2005.]] predložio smještaj Glaža na gradinu u [[Šušnjari (Laktaši, BiH)|Šušnjarima]] na desnoj obali Vrbasa<ref name="Periša2005-204">Periša 2005, str. 204</ref>, a za županiju je predložio granice na [[Sava|Savi]], Vrbasu, Ukrini i planini [[Uzlomac]] i donjem toku [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanje]]. |
O položaju grada se zna jedino da je "ležao na granici [[Usora|Usore]]" u podatku iz [[1334.]]<ref name="Enc">Hrv. opća enciklopedija, sv. 4, str. 223-4</ref>. [[Franjo Rački]] ga je smjestio na rijeku [[Vrbas]], a [[Vjekoslav Klaić]], [[Ferdo Šišić]] i [[Nikola Bilogrivić]] oko rijeke [[Ukrina|Ukrine]]. [[Darko Periša]] je [[2005.]] predložio smještaj Glaža na gradinu u [[Šušnjari (Laktaši, BiH)|Šušnjarima]] na desnoj obali Vrbasa<ref name="Periša2005-204">Periša 2005, str. 204</ref>, a za županiju je predložio granice na [[Sava|Savi]], Vrbasu, Ukrini i planini [[Uzlomac]] i donjem toku [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanje]]. |
||
Inačica od 9. studenoga 2009. u 11:30
Glaž je bio srednjovjekovni grad, sjedište istoimene županije na području današnje Bosne[1]. Točan položaj grada nije poznat.
Prvi put se spominje 1244. kao utvrđeni grad[2]; u njemu je tada boravio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV.. Spominje se zatim u 1287., pa 1299. U 14. i 15. stoljeću Glaž se spominje još desetak puta. Krajem 14.stoljeća u blizini se razvio gradić Srida. U Glažu je postojao i franjevački samostan, koji se više puta spominje u 1370-im[3]. U posjed Hrvatinića dolazi 1391.[3] Posljednji put se spominje u papinom pismu 1469.[3][2]
U povelji bosanskog bana Prijezde iz 1287. navode se sela na granici Glaške i Zemljaničke županije: Bistrica, Grabroa i Bulkacka[4], ali nije jasno koja su to današnja sela, tako da granica županije nije poznata. Glaška županija je bila unutar Zagrebačke biskupije[5]
O položaju grada se zna jedino da je "ležao na granici Usore" u podatku iz 1334.[3]. Franjo Rački ga je smjestio na rijeku Vrbas, a Vjekoslav Klaić, Ferdo Šišić i Nikola Bilogrivić oko rijeke Ukrine. Darko Periša je 2005. predložio smještaj Glaža na gradinu u Šušnjarima na desnoj obali Vrbasa[6], a za županiju je predložio granice na Savi, Vrbasu, Ukrini i planini Uzlomac i donjem toku Vrbanje.
Bilješke
Literatura
- Hrvatska opća enciklopedija, Svezak 4, Zagreb, LZMK, 2005, ISBN 953-6036-34-7
- Pál Engel, Neki problemi bosansko-ugarskih odnosa, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 16., Zagreb, 1998.
- Darko Periša: Pejo Ćošković, Susret sa zagubljenom poviješću, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 22/2005, str. 199-216.