Štip: razlika između inačica

Štip ; Штип
Osnovni podaci
Država	Sjeverna Makedonija
Općina	Štip
Stanovništvo	47,796 (2002)
Površina	13,5 km²
Gustoća stanovništva	2 964/km²
Visina	317 m
Koordinate	41°44′N 22°11′E / 41.733°N 22.183°E
Poštanski broj	2000
Pozivni broj	(389) 032
Registarska oznaka	ŠT
Gradonačelnik	Pande Sarev
Službena stranica	http://www.Stip.gov.mk
Karta
	Štip Štip na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. studenoga 2009. u 01:33

Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Makedoniji i sjedište je istoimene općine. Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.

Stanovništvo

Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.

Povijest

Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. pr. Kr. priključio ih je svojoj državi.

U rimsko doba, za vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između antičkih gradova Stobija i Pautalije. U 3. st stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U 5. st i 6. st stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja ime naselja u - Ishtib.

Zemljopisni položaj

Grad je na dvije rijeke: Bregalnice (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.

Znamenitosti

Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail (1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.

Gospodarstvo

Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.

Vanjske poveznice

@@ Redak 29: / Redak 29: @@
 }}
 '''Štip''' ([[makedonski]]: ''Штип'') najveći je grad u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]] i sjedište je istoimene [[Općina Štip|općine]].
-Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola,  i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
+Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
 == Stanovništvo ==
@@ Redak 35: / Redak 35: @@
 == Povijest ==
-Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj  [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I.]] oko  360. priključio ih je svojoj državi.
+Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj  [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I.]] oko [[360. pr. Kr.]] priključio ih je svojoj državi.
-U Rimsko doba, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između  [[Antika|antičkih]] gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Ćustendil|Pautalije]].
+U [[Rimsko carstvo|rimsko]] doba, za vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između  [[Antika|antičkih]] gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Ćustendil|Pautalije]].
-U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U V. i VI. stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod [[Bizant|Bizantom]], a nakon bitke kod [[Ćustendil|Velebužda]]
+U [[3. stoljeće|3. st]] stoljeću ''Astibo'' je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U [[5. stoljeće|5. st]] i [[6. stoljeće|6. st]] stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime ''Štip''. Jedan kratak period bio je pod [[Bugari|bugarskom]] vlašću, nakon toga pod [[Bizant|Bizantom]], a nakon bitke kod [[Ćustendil|Velebužda]] osvojio ga je [[Srbija|srpski]] vladar [[Stefan Uroš III.|Stefan Dečanski]]. Od [[1382.]] njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja ime naselja u - ''Ishtib''.
-osvojio ga je [[Srbija|srpski]] vladar [[Stefan Uroš III.|Stefan Dečanski]]. Od [[1382.]] njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja ime naselja u - ''Ishtib''.
 == Zemljopisni položaj ==
-Grad je na dvije rijeke: [[Bregalnica]] (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom [[Plačkovica]] na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
+Grad je na dvije rijeke: [[Bregalnica|Bregalnice]] (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i [[Otinja|Otinje]] (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom [[Plačkovica]] na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
 ==Znamenitosti==
-Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu [[Isar]]. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) ''Sv. Vlasilij'' (1337.), ''Sv. Arhangel Mihail ''([[1332]].), ''Sv. Jovan Krstitel'' ([[1350]].), ''Sv. Nikola'' ([[1341]].) i ''Sv. Spas'' ([[1369]].)
+Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu ''Isar''. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) ''Sv. Vlasilij'' (1337.), ''Sv. Arhangel Mihail ''([[1332]].), ''Sv. Jovan Krstitel'' ([[1350]].), ''Sv. Nikola'' ([[1341]].) i ''Sv. Spas'' ([[1369]].)
-Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada ''Bezistana'' (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: [[Bazar]]), ostavština je [[islam]]ske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde ''[[Bargala]]''.
+Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada ''Bezistana'' (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: ''Bazar''), ostavština je [[islam]]ske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde ''[[Bargala]]''.
 == Gospodarstvo ==