Andrija Konc: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
* http://ns1.vjesnik.com/html/2007/06/06/Clanak.asp?r=kul&c=1 |
* [http://ns1.vjesnik.com/html/2007/06/06/Clanak.asp?r=kul&c=1 Vjesnik on line - Kultura] |
||
* http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285D2863285928592863285A28582858286128632895288D288C28632863285C285D28612859285E285A2863286328632863F |
* [http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285D2863285928592863285A28582858286128632895288D288C28632863285C285D28612859285E285A2863286328632863F Tragična sudbina zagrebačkog pjevača - Novi list] |
||
Inačica od 16. studenoga 2009. u 23:27
Andrija Konc (Sombor, 10. studenog 1919. - Bjelovar, 1945.) hrvatski operetni pjevač i šansonjer, najpopularniji pjevač četrdesetih godina.
Životopis
Glas je školovao u zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi profesora Lava Vrbanića, kod kojeg je i diplomirao . U Zagrebu je jedno vrijeme pjevao u opernom zboru HNK-a, ali ga je napustio i opredjelio se za zabavnu glazbu. U kratkom vremenu postao je vrlo popularan. Pjevao je u najelitnijim zagrebačkim lokalima, snimao je gramofonske ploče, pjevao je na radiju, gostovao u inozemstvu. Andrija Konc je 1933. pristupio konobarskom športskomm klubu Hajduk u Zagrebu i tamo je šest godina igrao na mjestu vratara. Godine 1938. zagrebačke Ilustrovane športske novine objavile su vijest da “odlični vratar Konc odlazi ove godine u Budimpeštu, gdje će igrati za Ferencvarosz...” No Konc je prednost dao svojem školovanju na Akademiji i nije otišao u Budimpeštu, ali je 1939. postao vratar tadašnjeg službenog državnog nogometnog prvaka, zagrebačkog HAŠK -a. Dana 22. ožujka 1945. godine izveo je uživo na hrvatskom krugovalu skladbu Ljube Kuntarića "Ti ni ne slutiš", a nešto kasnije iste godine njegova sudbina ostala je do današnjih dana nepoznata.
Dolaskom nove vlasti 8. svibnja 1945. na Radio Zagrebu mnoge se radijske djelatnike surovo maknulo, a mnogima je bio zabranjen svaki javni nastup. Popularni domaći šlageri u novom duhu "kolektivizma" smjeli su biti izvođeni samo u orkestralnoj verziji, dok su se pjevale isključivo narodne pjesme u pratnji tamburaških sastava.
Eliza Gerner u svojoj knjizi "U sjeni stoljeća koje odlazi" navodi da je 1945. odveden u logor, vjerojatno zato jer je bio zvijezda Endehazije, dok lokalni izvori, spominju likvidaciju Andrije Konca u samom Bjelovaru, premda ni za jedno ni za drugo nema izravnih dokaza. Jedino je neosporna činjenica da se Andriji Koncu gubi svaki trag nakon ulaska u zgradu bjelovarske OZNA-e 1945. godine. Po skidanju zabrane spominjanja imena Andrije Konca 1993. godine, Eliza Gerner navodi kako je poslala »sve izreske iz novina njegovoj sestri Elizabeti, koja je u međuvremenu umrla