Biserujka: razlika između inačica
m robot Dodaje: it:Grotta di Biserujka |
mala dopuna, poveznice i sitni popravci |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
| izvorni naziv = |
| izvorni naziv = |
||
| slika = [[Datoteka:Biserujka1.JPG|300px]] |
| slika = [[Datoteka:Biserujka1.JPG|300px]] |
||
| slika_opis = Špiljski ukrasi. |
| slika_opis = Špiljski ukrasi — [[stalagnat]]. |
||
| širina-stupnjevi = 45 |
| širina-stupnjevi = 45 |
||
| širina-minute = 11 |
| širina-minute = 11 |
||
Redak 16: | Redak 16: | ||
| najbliži grad = Grad [[Krk (grad)|Krk]] |
| najbliži grad = Grad [[Krk (grad)|Krk]] |
||
| površina = |
| površina = |
||
| najniža razina = |
| najniža razina = 53 [[Nadmorska visina|m n.v.]] |
||
| najveća visina = |
| najveća visina = |
||
| dužina = 110 m |
| dužina = 110 m |
||
Redak 25: | Redak 25: | ||
==Naziv== |
==Naziv== |
||
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim [[gusari]]ma. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]. |
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim [[gusari]]ma. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju ''„zna samo Ive Gospodin“'', čija je kuća na ulazu u selo [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]. |
||
==Opis== |
==Opis== |
||
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata [[ |
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata [[stalaktit]]ima, [[stalagmit]]ima i [[stalagnat]]ima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 [[Nadmorska visina|metra nad morem]]. Zbog vrlo tankog ''„krova“'' ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem [[kalcij|kalcijevi spojevi]] se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° C ljeti, do oko 13° C zimi. |
||
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju „igrom“ [[minerali|minerala]], naročito željeznih i manganskih oksida po [[vapnenac|vapnencu]]. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem |
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju ''„igrom“'' [[minerali|minerala]], naročito željeznih i manganskih oksida po [[vapnenac|vapnencu]]. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile [[Baklja|baklje]] njezinih davnih posjetitelja. |
||
Tu živi [[endem|endemski]] račić |
Tu živi [[endem|endemski]] [[Rakovi|račić]] ''([[Latinski jezik|lat.]]) [[Alpioniscus christiani]]'', koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i [[puževi]] , [[stonoge]] i [[šišmiši]]. Pronađeni su i ostaci [[špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] stari oko 16 000 godina. |
||
==Uređivanje špilje== |
==Uređivanje špilje== |
||
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|250px|lijevo|Posjetioci u špilji.]] |
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|250px|lijevo|Posjetioci u špilji.]] |
||
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]] |
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]] |
||
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine. Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] "Biserujka" je u posljenjih |
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz [[1859.]] godine. Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje [[1950.]] godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do [[1997.]] godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja [[1997.]] godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] "Biserujka" je u posljenjih 10‑etak godina postala jedna od najposjećenijih |
||
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom. |
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom. |
||
Inačica od 22. studenoga 2009. u 03:00
Biserujka | |
---|---|
Špiljski ukrasi — stalagnat. | |
Položaj | |
Koordinate | 45°11′14″N 14°36′35″E / 45.1873°N 14.6098°E (WD) |
Smještaj | Otok Krk |
Najbliži grad | Grad Krk |
Države | Hrvatska |
Fizikalne osobine | |
Dužina | 110 m m |
Najniža razina | 53 m n.v. m |
Približna starost | > 16 000 godina |
Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudine.
Naziv
Špilja Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo Rudine.
Opis
Premda kratka i plitka, špilja redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata stalaktitima, stalagmitima i stalagnatima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 metra nad morem. Zbog vrlo tankog „krova“ ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem kalcijevi spojevi se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° C ljeti, do oko 13° C zimi. Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju „igrom“ minerala, naročito željeznih i manganskih oksida po vapnencu. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile baklje njezinih davnih posjetitelja. Tu živi endemski račić (lat.) Alpioniscus christiani, koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i puževi , stonoge i šišmiši. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda stari oko 16 000 godina.
Uređivanje špilje
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz Senja. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine. Prvi put je špilja uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave Crikveničke rivijere koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome špilja "Biserujka" je u posljenjih 10‑etak godina postala jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.
Izvori
Lešić, Denis: Otok Krk - vodič u riječi i slici, 2003.